Više od tri stotine predstavnika 19 država èlanica Zapadnog saveza i 20 pridruženih zemalja, razmatra trenutne i buduæe bezbjednosne izazove. Izmeðu ostalog, situaciju u Iraku, odnose Brisela i Vašingtona, globalnu borbu protiv organizovanog kriminala i novu ulogu NATO-a u Avganistanu i na Balkanu.
Pitanje širenja Zapadnog vojnog saveza, takodje je tema o kojoj æe se govoriti na ovogodišnjem redovnom zasijedanju Parlamentarne skupštine saveza. Na sjednici Politièkog komiteta, ambasador i stalni predstavnik Sjedinjenih Država u NATO-u, Nikolas Berns, govorio je i o balkanskim državama – kandidatima za prijem u punopravno èlanstvo u Savezu:
“Tri zemlje su sada zvanièni kadidati: Albanija, Makedonija i Hrvatska. Mislim da je pošteno kazati da su te zemlje na dobrom putu, da èine ozbiljne napore, ali da bi trebalo još da rade. Ne oèekujem, ali mislim da i te zemlje ne oèekuju da æe biti pozvane u èlanstvo 2004., jer æe im biti potrebno više vremena. Osim toga, Bosna I Hercegovina i Srbija I Crna gora izrazile su želju za èlantsvom, tako da èekamo da i u tim zemljama doðe do politièkih i vojnih promjena, kako bi i njihovi zahtjevi bili razmotreni. U svakom sluèaju, vrata NATO-a su otvorena.”, kaže ambasador Berns.
U razgovoru za Glas Amerike, ambasador Berns kaže da vojna intervencija u Iraku, kao pitanje koje i dalje izaziva podjele u NATO-u, neæe uticati na prisustvo Zapadnog saveza u jugoistoènoj Evropi.
“Mislim da su Sjedinjene Države, NATO i EU saglasni o potrebi prisustva NATO i EU u jugoistoènoj Evropi. Mirovne snage NATO-a su u BiH i na Kosovu i veoma dobro obavljaju svoj posao. Mirovne snage EU su u Makedoniji i dobro saradjuju sa Zapadnom alijansom. Mislim da æe se ta saradnja nastaviti i ubuduæe”, kaže Nikolas Berns. Amerièki ambasador u NATO-u istovremeno smatra da se ne može govoriti o povlaèenju NATO-a sa Balkana i fokusiranju na Irak i druge regione.
“Dvanaest hiljada vojnika NATO je u Bosni, a 17 hiljada na Kosovu. EU ima 700 vojnika u Makedoniji. Prema tome, NATO nije, niti æe napustiti Balkan. Ostaæemo i biæemo uporni da vlastima u BiH i na Kosovu pomognemo u tranziciji ka demokratiji. To je naša obaveza. U BiH smo osam godina, na Kosovu èetiri i po, i dvije godine u Makedoniji. Oèigledno je da ne odlazimo. Znam da narodi na Balkanu vide da je glavnina amerièkih i evropskih trupa u Iraku i Avganistanu. I to æe se, takodje, nastaviti, ali neæemo napustiti Balkan, jer naša posveæenost Balkanu ostaje snažna.” kaže Berns.
Spoljnopolitièki Savjet NATO-a, meðutim, sugeriše da bi meðunarodno vojno prisustvo na Balkanu trebalo da se okonèa 2010. godine. Ambasador Berns za Glas Amerike kaže da je ta sugestija u vezi sa pozitivnim oèekivanjima NATO-a kada je u pitanju razvoj situacije u regionu.
“Naša velika nada je da æe se do 2010. godine na Balkanu prevaziæi gorèina ratova, da æe vlade biti stabilne, da æe se izgraditi demokratske institucije, da æe narodi izabrati svoje lidere i da æe se uposliti veliki broj ljudi. Oèito da naša oèekivanja od Balkana, u narednih sedam godina, do 2010., umnogome zavise od partnerstva regiona sa NATO i EU. Smatramo da bi Balkan trebalo da ima svoje mjesto u Evropi, da prevaziðe probleme iz prošlosti i izgradi civilno društvo. NATO, EU i UN su i do sada pomagali upravo da bi se dostigli ti ciljevi”, rekao je za naš program ambasador Berns.
Generalni sekretar NATO-a, Džordž Robertson, predsjednik Parlamentarne skupštine NATO Dag Birojter, zamjenik amerièkog državnog sekretara Mark Grosman i savjetnik za unutrašnju bezbjednost predsjednika Buša Džon Gordon, obratiæe se Parlamentarnoj skupštini danas. Robertson æe inaèe do 13. novembra ostati u oproštajnoj poseti Sjedinjenim državama gdje æe se sastati sa predsjednikom Džordžom Bušom, državnim sekretarom Kolinom Pauelom, sekretarom za odbranu Ramsfeldom i savjetnicom za nacionalnu bezbjednost Kondolizom Rajs. Robertson æe u srijedu, ovdje u Vašintgtonu, govoriti i na panel diskusiji pod nazivom "Maršalova zadužina: Uloga transatlantske zajednice u izgradnji mira i bezbjednosti", povodom 50. godišnjice uruèivanja Nobelove nagrade za mir.