Nacrt Patriotskog zakona usvojen je u Kongresu, a predsednik Buš ga je svojim potpisom ozvanièio samo šest nedelja nakon teroristièkih napada, 11. septembra 2001. godine. Funkcioneri pravosudnih organa tvrde da je taj zakon neophodno orudje za borbu protiv terorizma, pošto olakšava policiji i tužiocima da posmatraju delatnost sumnjivih osoba, vrše pretrese i imaju pristup obaveštajnim podacima o potencijalnim teroristièkim opasnostima. U nedavnom iskazu pred senatskim Odborom za pravosudje, šef Kriminalistièkog odseka u Sekretarijatu za pravosudje Kristofer Vrej podržao je Patriotski zakon. Vrej je rekao da je jedan od najkorisnijih aspekata tog zakona to što omoguæava policiji i tužiocima pristup obaveštajnim podacima o osobama za koje se sumnja da su teroristi, što ranije nije bio sluèaj.
“Patriotiskim zakonom uklonjene su pravne prepreke kojima su pravosudni organi spreèavani da razmenjuju informacije sa obaveštajnim i vojnim službama. Pre njegovog donošenja, te grupe su nisu uvek mogle da razgovaraju jedna sa drugom pa je kolektivna odbrana od terorizma bila slabija nego što je trebalo da bude. ”
Medjutim, kritièari Patriotskog zakona izražavaju zabrinutost da su, u zanosu da se teroristi zaustave, agentima bezbednosnih službi data ovlašæenja koja potencijalno ugrožavaju gradjanska prava proseènih Amerikanca. Patriotski zakon su takodje kritikovale specijalne interesne grupe na obe strane politièkog spektra, od levo orijentisanog Amerièkog udruženja za zaštitu gradjanskih prava do desnièarskog Udruženja vlasnika vatrenog oružja. Te organizacije izražavaju zabrinutost zbog propisa kojima se omoguæava islednicima da, u okviru istrage o terorizmu, imaju uvid u lekarsku i poslovnu dokumentaciju, pa èak i dokumentaciju javnih bibiloteka, a da o tome ne moraju da obaveste one èiji dokumetni se proveravaju. Medjutim, èak i neke demokrate koje imaju razumevanja za zabrinutosti u vezi sa aspektima zaštite gradjanskih sloboda u Patritoskom zakonu kažu da je taj strah možda preuvelièan. Senator Dajana Fajnstejn, demokrata iz Kalifornije, kaže da je pirmila više od 20 hiljada pisama od gradjana koji se protive Patriotskom zakonu. Medjutim, ona je navela da su žalbe uglavnom opšte prirode, nisu specifiène, i da se mnoge i ne odnose na taj zakon.
“ Do sada mi nije saopšten ni jedan primer zloupotrebe Patriotskog zakona. Moje osoblje je poslalo e-mail poruku Amerièkom udruženju za zaštitu gradjanskih prava i zatražilo da im pošalju primere stvarne zloupotrebe. Oni su odgovorili da nemaju ni jedan takav primer. Pravosnažnost Patriotskog zakona istièe iduæe godine i mnogi u Kongresu se pripremaju za intezivnu debatu o tome da li bi njegovu prvosnažnost trebalo obnoviti“.
Republikanski senator, Orin Heè iz drzave Juta kaže da veruje da je Patriotski zakon istovremeno bio delotvoran u domenu aktivnosti pravosudnih organa i poštovao gradjanska prava.
“Siguran sam da svi u ovom odboru dele zajednièki cilj da se naša zemlja zaštiti od novih teroristièkih napada. Svi smo predani tom cilju ali istovremeno moramo biti predani osnovnim slobodama i bezbednosti našeg naroda. ”
Medjutim, senator Džozef Bajden i druge demokrate, koje podržavaju Patriotski zakon, apeluju na administraciju predsednika Buša, a posebno na sekretara za pravosudje, Džona Eškrofta da budu pažljiviji u pogledu upotrebe tog zakona u zaštiti zemlje od teroristièkih napada. Proteklih meseci oko 200 gradova i mesta širom zemlje usvojilo je rezolucije kojima su izrazili protivljenje Patriotskom zakonu. U oèekivanju kongresne debate iduæe godine o tome da li da se obnovi njegova prvosnažnost, sekretar za pravosudje, Eškroft, obilazi zemlju držeæi govore u kojima ukazuje na koristi koje Patriotski zakon pruža službama za zaštitu zakona.