Dan pošto je Kina lansirala svoju prvu svemirsku letelicu sa ljudskom posadom, Odbor za nauku Predstavnièkog doma pozvao je struènjake da pruže svoje viðenje o tome gde bi astronauti trebalo da krenu dalje, u sunèevom sistemu. Kako tvrdi predsednik odbora, Šervud Behlert, problem je u tome što 22 godine stara flotila šatlova, kao i nova medjunarodna svemirska stanica ne ispunjavaju prvobitna oèekivanja:
“Svemirski šatl, kao i svemriska stanica predstavljaju neverovatna dostignuæa, ali su to i izuzetno skupi projekti, koji nisu doveli do oèekivanog napretka u istraživanjima, niti u znanju. Moramo izbeæi da istu grešku ponovimo u buduænosti.”
Ipak, šatlovi i svemirska stanicu predstavljaju postojeæe obaveze za NASU, na koje otpada skoro polovina godišnjeg budžeta svemirske agencije – koji trenutno iznosi 15 milijardi dolara. NASA se nada da æe, u roku od narednih godinu dana, uspeti da u pogon vrati tri preostala šatla, kako bi mogla da bude nastavljena izgradnja svemirske stanice. Ti ogromni troškovi ogranièavaju fleksibilnost svemirske agencije, pošto budžet NASE neæe biti znatno poveæavan, u vreme velikog nacionalnog budžetskog deficita. Bivši direktor svemirskih nauka NASE, Ves Hantres, ukazuje da to ostavlja samo dve moguænosti - jedna je odustati od obeæanja datih stranim partnerima, ili pak nastaviti poslovanje kao i do sada, jer je to sve što se može uèiniti sa postojeæim budžetom, što opet znaèi dalju upotrebu postojeæe infrastrukture. Medjutim, odustajanje od obeæanja koje je Vašington pružio partnerima u Medjunarodnoj svemirskoj stanici ne dopada se bivšem šefu istraživaèkog centra NASE, Majklu Grifinu. On smatra da bi Sjedinjenim Državama bio teško da zadrže rukovodeæu ulogu ukoliko ne ispoštuju svoja obeæanja. Veæina struènjaka se slaže po pitanju važnosti slanja ljudske posade dublje u sunèevi sistem. Geolog Brus Mari, predsednik Planetarnog udruženja, predlaže da istraživanje Marsa bude zajednièki projekat koji bi bio preduzet u fazama koje bi bile u skladu sa faznim poveæanjem budžeta NASE. Majkl Grifin kaže da novac ne bi trebalo da predstavlja problem jer svemirski program, Sjedinjene Države, košta dnevno 14 centi po glavi stanovnika. Dodatnih 6 centi dnevno omoguæilo bi daleko sveobuhvatnije istraživanje svemira korišæenjem ljudskih posada. Gospodin Grifin je èlanovima Kongresa postavio sledeæe pitanje: Da li žele svet u kome se razvijaju strani svemirski programi sa ljudskim posadama, dok se takav isti program Sjedinjenih Država smanjuje?