Linkovi

Razlaz atlantskih partnera  neæe biti vojne prirode - 2003-10-07


“Trenutno se kreæemo ka nezgodnom razvodu, koji bi mogao da poprimi nekoliko vidova. Prema najgorem scenariju mogao bi da bude narušen sadašnji stabilan mir u atlantskoj zoni. Ne verujem da æe do toga doæi, ali ljudima treba predoèiti i takvu moguænost. Severna Amerika i Evropa su u poslednjih 50 godina postigli èudo, uspeli su da stvore geografsku zonu u kojoj više ne važi princip ravnoteže sile. Meðutim, sada više nije nezamislivo da Amerika i Evropa budu opasni rivali. Na to ukazuje kampanja koju su Nemaèka i Francuska vodile protiv Sjedinjenih Država u vezi Iraka. No, verovatniji scenario i ono u šta se nadam je da æe Amerika i Evropa nauèiti da na zreliji naèin prevazilaze meðusobne nesuglasice i ne dozvole njihovo prelivanje u druge domene odnosa. Smatram da je predsednik Buš, na primer, u pravu kada traži razmatranje pitanja preventivnog rata. Bilo bi mudro od strane Evropljana da predlože razgovor o tome. To bi doprinelo oèuvanju evropsko-amerièkog partnerstva, koje bi i dalje moglo da obezbeðuje meðunarodnu stabilnost iako ne bude više postojao tradicionalni atlantski savez“.

Evropska Unija je dostigla dovoljnu unutrašnju homogenost da poèinje da zahteva preuzimanju veæe uloge na svetskoj pozornici, smatra Kapèan:

“Evropa je dovoljno integrisana da sada poèinje da traži veæu ulogu u svetu, odnosno izvan svojih granica. Oèigledno je došlo do promene geopolitièkog reljefa u svetu. Ja èesto poredim sadašnji trenutak sa 19. vekom tokom kojeg je amerièka konfederacija prerasla u federaciju Sjedinjenih Država, koje su krajem tog veka Evropi predoèile “pomeri se Uncle Sam je tu”. Slièno se danas dogaða sa Evropom koja stièe kolektivni identitet i Americi govori “pomeri se tražimo da se naš glas više sluša”. Iako neæe ubrzo postati vojna super-sila, Evropa æe oèigledno slediti sopstvenu viziju meðunarodnog poretka, sa kojom se Sjedinjene Države možda neæe slagati. Kreæemo se ka svetu koji možda neæe biti bipolaran, veæ jednoipo polaran, ali u kojem æe Evropa postati jedan od politièkih, ekonomskih i diplomatskih centara moæi“.

Da li æe Evropa pokušati da ukljuèi Rusiju u svoju sferu, profesor Kapèan kaže zavisi od dalje amerièke spoljne politike:

“Lièno verujem u sposobnost samo-korigovanja amerièke politike. Veæ vidimo da se na scenu vratila Demokratska stranka, koja je u protekle dve godine bila praktièno nema. 11. septembra u zemlji je takoreæi zamro politièki diskurs. Sve se to sada vraæa, zato sam optimista da æe Sjedinjene Države umeriti svoju spoljnu politiku. No, takoðe verujem da æemo biti svedoci jaèanja francusko-nemaèkog saveza kojem se prikljuèio Beneluks i druge evropske zemlje radi bolje meðusobne vojne integracije. Taj æe savez nastojati da ukljuèi Rusiju u evropski prostor. Ukoliko Sjedinjene Države ne budu umerile svoju politiku, mislim da æe u sledeæe dve decenije doæi do krupne preraspodele moæi u svetu. Krajem ove decenije Evropa æe postati drugi centar moæi. Kina æe postati jedna od vodeæih svetskih sila do kraja 2020. Kljuèno pitanje za Sjedinjene Države postaje, ne kako Amerika da saèuva svoju nadmoæ u svetu -- veæ kako da se pripremimo za povratak multipolarnog sveta i uspešno izbegnemo krahove koje obièno prate takva tektonska pomeranja u meðunarodnim odnosima“.

XS
SM
MD
LG