Linkovi

Preminuo reditelj Elia Kazan - 2003-09-29


Elia Kazan, slavni pozorišni i filmski reditelj, umro je u nedelju u devedeset petoj godini života. Kao što izveštava dopisnik Glasa Amerike Tom Krozbi, Kazan æe dugo biti pamæen zbog svojih doprinosa amerièkoj sceni i filmskoj industriji:

Elia Kazan je rodjen u grèkom delu današnjeg Istambula, u Turskoj, 7. septembra 1909. godine. On je bio stidljivi mladiæ, kojeg su kasnije njegovi drugovi sa fakulteta pamtili po tome što je bio samotnjak. On je svoju kreativnu energiju usmerio u takozvani ”Grupni teatar“, centar koji se bavio socijalnim temama. U poèetku mu je reèeno da nema talenta za glumu. Medjutim, rešen da se dokaže, Kazan je iznenadio èak i svoje najglasnije kritièare time što je postao jedan od najuspešnijih glumaca te grupe. Medjutim, gluma nije bila dovoljna za mladog Kazana i do sredine tridesetih, on je poèeo da režira u tom teatru. Njegov prvi stvarni uspeh bio je režija drame Torntona Vajldera iz 1942. godine (koja je inaèe dobila Pulicerovu nagradu) ”Gledj naših zuba“. Kazan je zatim režirao pozorišne produkcije sada legendarnih komada ”Svi moji sinovi“ , zatim ”Smrt trgovaèkog putnika“ Artura Milera i ”Tramvaj zvani želja“ Tenesi Vilijamsa. Partnerstvo sa Milerom i Vilijamsom je èvrsto zasnovalo reputaciju Elie Kazana kao najistaknutijeg pozorišnog reditelja svog doba. Na vrhuncu karijere, Kazan se okrenuo Holivudu i brzo pokazao svoje umeæe u svojstvu filmskog reditelja. Kazan je proslavio Marlona Branda angažujuæi ga 1954. godine za film ”Na dokovima Njujorka“.

Ovaj film razotkriva korupciju u sindikatima njujorških dokera i dobio je Oskara za najbolji film godine. Medju brojnim uspesima Elie Kazana su ostvarenja: Viva Zapata iz 1952. godine, Istoèno od raja, iz 1955. godine, Divlja reka iz 1960. godine i Poslednji magnat iz 1976. godine. U èuvenom filmu, ”Sjaj u travi“, iz 1961. godine, on je za glavnu ulogu angažovao do tada nepoznatog Vorena Bitija. Danas popularni glumac i reditelj Biti je publici u vašingtonskom Kenedi centru rekao da mu je Kazan pružio najveæu šansu u karijeri:

“Sreæan sam što sam imao šansu da posmatram ovog reditelja u svom prvom filmu - njegovu jasnoæu, organizovanost, inovativne sposobnosti smisao za vitalnost i istrajnost, izdržljivost i iznad svega sposobnost da sve oko sebe navede da se oseæaju genijalnim. Seæam se noæi kad me je angažovao za Sjaj u travi. Zgrabio me je za revere i prislonivši me uz zid rekao: ”OK mladiæu, ne moram da gledam današnje probne snimke, dobio si ulogu. Znaš zašto? Zato što si mi dao puno dobrih rediteljskih ideja dok smo danas radili na toj sceni. Trebaæe mi još puno toga od tebe.“

Mada Elia Kazan nikada nije napustio rediteljsku stolicu paralelno sa tim radom napisao je èetiri bestselera. U dva - Amerika, Amerika i Aranžman - on je isprièao prièu o svojim precima - grèkim imigrantima. Kazan je kasnije te bestselere preneo na filmsko platno. Tokom duge karijere dobio je prestižne nagrade Toni i Oskar za izvanredna ostvarenja na sceni i na filmu. 1983.godine predsednik Ronald Regan je dodelio Elii Kazanu nacionalnu nagradu za životno ostvarenje u umetnosti. Na toj ceremoniji, Bad Šulberg, scenarista Kazanovog filma ”Na dokovima Njujorka“ zahvalio se svom dugogodišnjem prijatelju Elii Kazanu rekavši: ”Sve nas je dodirnuo svojom sposobnošæu da ukaže poèast ne samo stvarnim herojima, veæ i heroju u svima nama“. 1999. godine, filmska akademija je takodje dodelila Elii Kazanu nagradu za životno ostvarenje. Tom prilikom ovaj veliki reditelj je rekao:

“Želim da se zahvalim Akademiji za hrabrost i velikodušnost. Veliko hvala. Sada mogu jednostavno da odem“.

Elia Kazan umro je u devedeset petoj godini života.

XS
SM
MD
LG