Mada je uragan posle jušerašnjeg udara o obalu Severne Karoline i Virdžnije nešto oslabio, a zatim dodatno izgubio na žestini dok je noæas tukao podruèje glavnog grada Amerike Vašingtona, države koje su sada na njegovoj putanji -- Zapadna Virdžinija i Pensilvanija -- još uvek su izložene riziku i pustošenju. Meteorolog u Nacionalnom centru za uragane, Majkl Formasa, kaže da je Izabelin centar bio relativno slab ali da je zato domet uragana bio vrlo velik.
“Izabel je bila ogromno nevreme. Brzo je zašla na kopno; njeni vetrovi su postajali sve brži i snaga uragana nije bila koncentrisana u njegovom centru”.
Predsednik Buš je proglasio Severnu Karolinu i Virdžiniju oblastima pogodjenim katastrofom tako da se obe države kvalifikuju za vanrednu saveznu pomoæ. Mada uragan nije punom snagom naleteo na Vašington i okolinu, izazvao je velike poplave i prièinio materijalnu štetu èije razmere još uvek nisu utvrdjene. Sve državne ustanove u Vašingtonu i okolini zatvorene su veæ drugi dan; škole ni danas nisu otvorile vrata djacima. Ulice glavnog grada i prigradskih oblasti tek se postepeno vraæaju u normalno stanje. Posle olujne noæi koju su prigradske èetvrti provele mahom bez struje, jutro je pružilo uvid u ono što je Izabel ostavila za sobom: ulice blokirane oborenim stablima, mnoštvo ošteæenih kuæa, pokidane elektriène i telefonske vodove. Izabel je inaèe najjaèe nevreme ove uraganske ”sezone“ u atlantskom i karipskom podruèju. Mada je u jednom trenutku bila uragan pete kategorije, najjaèe moguæe, Izabel je izgubila na snazi i postala uragan druge kategorije kada je juèe stigla do istoène amerièke obale gde su vlasti apelovale na preko 100 hiljada ljudi da se evakuišu. Majkl Formasa iz Nacionalnog centra za uragane kaže da amerièka javnost zna da takvi apeli nisu preuvelièani.
“Uragan druge kategorije je zavidno nevreme. Držao se putanje koju smo predvideli i udario je onda kada smo predvodeli. Bilo je pametno što je javnost poslušala naša upozorenja“.
Vlasti prognoziraju da æe tokom naredna 24 èasa Izabel oslabiti i prerasti u manje oluje koje su svakidašnja pojava u ovo doba godine. Poslednji uragan veæih razmera koji je zahvatio istoènu obalu SAD bio je Flojd koji je 1999. odneo 56 života i prièinio materijalnu štetu od preko 4 milijarde dolara.