28. avgusta 1963. godine, stotine hiljada ljudi sakupilo se u Vašingtonu na gradjanskom protestu pod imenom "Marš na Vašington," koji je predvodio sveštenik Martin Luther King, mladji. Tog dana, predstavnici uèesnika susreli su se sa èlanovima Kongresa i drugim liderima sa kojima su razgovarali o rasnoj diskriminaciji. Oni su takodje tražili veæe poštovanje gradjanskih prava i jednake moguænosti za zapošljavanje. Na protestu su govorili aktivisti za prava gradjana, a nastupili su i poznati pevaèi folk muzike.
Protest je poprimio oblik krstaškog pohoda kada je Martin Luther King na stepenicama mauzoleja Abrahama Linkolna održao govor koji je kasnije postao poznat pod imenom ”San“:
"Moj san je - da æe mojih èetvoro dece jednog dana živeti u narodu koji ih neæe ceniti po boji njihove kože, veæ po njihovom karakteru. To je moj san."
"Marš na Vašington" predstavljao je podsticaj za vodje pokreta za gradjanska prava i pomogao je da se predsednik Kenedi ubedi da pomoæu federalne Vlade smanji rasne nepravde u SAD. U narednih nekoliko godina, amerièki Kongres je odobrio mnoštvo zakona kojim su regulisana ljudska prava, od kojih su neki imali dalekosežne posledice.