Linkovi

Brus Džekson o izgledima  da se Srbija i Crna Gora prikljuèi integraciji u transatlantske institucije - 2003-06-14


“Nakon atentata na Zorana Ðinðiæa vlast je preduzela odreðene akcije i uoèavamo novu politièku svest u Beogradu. Preduzimaju se koraci protiv organizovanog kriminala i paravojnih elemenata, i to stvara nove okolnosti. Stoga su zapoèeti razgovori o tome šta još vlasti treba da uèine da bi u potpunosti ispunile uslove za pridruživanje evropskim integracionim procesima. U tome je najvažnije saradnja sa Haškim tribunalom. Upravo je uhapšen još jedan haški optuženik, što me navodi na zakljuèak da se veoma približio trenutak kada æe Srbija-Crna Gora i zvanièno biti ukljuèena u proces pridruživanja.”

“Od èega zavisi taj rok?”

“Sve to zavisi, rekao bih, od sluèaja Ratka Mladiæa, najveæeg ratnog zloèinca koji je i dalje u bekstvu. Pojavljuju se teškoæe u potrazi za njim i postoje nesuglasice o tome ko šta zna i gde se on nalazi. Lièno sam sklon da poverujem da vlasti zaista ne znaju gde se Mladiæ nalazi. Ako sam u pravu, smatram da bi trebalo poèeti pregovore o prijemu u Partnerstvo za mir veæ ovog leta. I takoðe bi veæ ovog leta trebalo zapoèeti ukljuèivanje Srbije-Crne Gore u proces asocijacije sa Evropskom Unijom. Ne bih iskljuèio ni moguænost ukljuèivanja Srbije i Crne Gore u Akcioni plan priprema za ulazak u NATO, kroz godinu dana. Naša organizacija ima veoma konstruktivan pristup tome i zalažemo se da ti razgovori krenu odmah.”

“Sjedinjene Države su veæ ponudile da pripadnici vojske budu obuèavani na Vest point-u. Da li možete reæi više o tome?”

“Ambasador Montgomeri i drugi su veæ saèinili plan za ukljuèenje pripadnika bivše jugoslovenske vojske u projekte za obuku komandnog oficirskog kadra u našim vojnim institucijama, Maršalovom centru u Garmišu, u Nemaèkoj i slièno. Oèigledno da pre toga treba ispuniti odreðene uslove da bi se kvalifikovali. S obzirom da su oružane snage najmanje reformisana institucija, smatra se da bi inter-akcija sa zapadnim vojskama bila najbolji naèin za njihovo unapreðivanje. Lièno sam bio veoma zadovoljan razgovorom koji sam obavio sa novim ministrom odbrane Borisom Tadiæem. On je zaista sproveo izvanredne promene u vojsci i jedan je od najdinamiènijih, pro-reformskih ministara odbrane koje sam do sada sreo.”

“Možete li da navedete neke primere?”

“On je po svemu sudeæi uspeo da ucede civilnu kontrolu nad vojskom, što nije bio sluèaj ni u preðašnjoj vladi, a naroèito ne za vreme Miloševiæa. Takoðe se više ne toleriše opstanak paravojnih snaga ili grupica, kao ni oficira koji uživaju neku autonomiju. Civilnu kontrolu je takoðe sproveo do najnižeg ranga i poèinje da uvodi vojna pravila koja su u skladu sa standardima bilo koje zapadne vojske.”

“I Priština i Beograd su veoma zainteresovani za pitanje konaènog statusa Kosova, kakav je Vaš stav o tom pitanju?”

“To pitanje je složeno. Oèigledno ima svoju ljudsku dimenziju, jer se tièe života ljudi. Lièno smatram da još uvek nismo spremni da ga rešavamo. Prvo zbog sadašnjih uslova na samom Kosovu, koje još uvek nije u stanju da pruži zaštitu svojim graðanima, niti može da obezbedi uslove potpuno, ali ni delimièno, nezavisne države. Zatim smatram da bi rešavanje konaènog statusa u ovom trenutku destabilizovalo region. Bio bi to ogroman pritisak na Makedoniju, Albaniju i Srbiju i Crnu Goru. Naš pristup je da gradimo na uspesima, jer smatram da æe, kada zemlje regiona budu ukljuèene u okvire Evropske Unije i NATO-a, biti mnogo lakše iznaæi zadovoljavajuæe rešenje za Kosovo. Stoga, umesto da se koncentrišemo na ono gde smo najmanje uspeli i odatle nastojimo da napredujemo - preokrenimo stvari. Pokušajmo da gradimo na uspesima tako da na kraju svi ostvare uspeh. To je obrnuto od dosadašnjih nastojanja.

Da li je, po vama, Kosovo deo Srbije i Crne Gore?

“Ja ga smatram meðunarodnim protektoratom, veoma sliènim Kipru koji ima taj status i veæ nekoliko decenija traži svoj identitet. Mislim da takav status ne predstavlja rizik, i da može pomoæi u ostvarivanju željenog cilja Kosova. Verujem da, kada susedne zemlje budu uspostavile politièki konzistentne i èvrste veze sa Evropskom Unijom, neæe biti teško doæi do konaènog statusa Kosova. Inaèe, imam u vidu vremenski period od dve do tri godine.

“Govori se o “novoj” i o “staroj” Evropi, da li je opravdana ta podela i kako bi zemlje nove Evrope trebalo da odgovore na traženje amerièke vlade da potpišu bilateralni sporazum o Meðunarodnom kriviènom sudu?”

Mislim da su krajnje preterane tvrdnje o transatlantskom razdoru zbog Iraka. Ne slažemo se oko taktike, a ne naèela. Svi smo se složili da je Sadam morao da ode. Nesaglasnost je postojala oko naèina njegovog svrgavanja. A kao što to biva u ratu i u ovom je izostalo strpljenje. Meðutim, mislim da je zapadni Balkan bio izvan svega toga jer je to podruèje u kojem Evropljani i Amerikanci saraðuje potpuno složno. Havijer Solana èesto izjavljuje da je u punoj saglasnosti sa amerièkom vizijom i mi se slažemo sa njegovom vizijom. NATO i Evropa predani su cilju integracije tog podruèja u Evropu. Iskustvo na Balkanu je primer uspešnosti transatlantske saradnje. A što se tièe bilateralnog sporazuma i spora oko nadležnosti Meðunarodnog kriviènog suda oèigledno je da Sjedinjene Države imaju svoje gledište o meðunarodnoj pravdi. Neke evropske zemlje izgleda smatraju da su institucije važnije od ishoda njihovog rada. Podruèje Balkana ima iskustvo sa amerièkim mirovnim vojnicima, koji su intervenisali u odbranu nedužnih, za uspostavljanje mira i stabilnosti. Mislim da æe te zemlje u narednim nedeljama pre da se odluèe da podrže amerièki stav nego da budu protiv njega. Takoðe mislim da te zemlje shvataju da ne treba da biraju izmeðu Evrope i Amerike. One treba da se izjasne po savesti i to æe se poštovati. Mislim da se te zemlje slažu da amerièki mirovni vojnici treba da budu zaštiæeni od politièki motivisanih suðenja, jer time æe biti spremniji da se i drugi put angažuju u situacijama kao što su bile Bosna i Kosovo.

XS
SM
MD
LG