Linkovi

UN obnovile izuzeæe za Amerikance od Medjunarodnog kriviènog suda - 2003-06-13


Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija obnovio je jednogodišnje izuzeæe za amerièke mirovne èuvare od sudjenja pred Medjunarodnim kriviènim sudom. U svom izveštaju iz Njujorka, dopisnik Glasa Amerike Dženi Badner kaže da su Francuska, Nemaèka i Sirija iskazale protivljenje uzdržavanjem od glasanja.

Prema usvojenoj rezoluciji, èuvari mira iz zemalja koje nisu ratifikovale sporazum o osnivanju Medjunarodnog kriviènog suda izuzimaju se od hapšenja ili sudjenja za još godinu dana. Administracija predsednika Buša, koja se protivi tim sudu, povukla je ratifikaciju Sjedinjenih Država koju je potpisala administracija bivšeg predsednika Bila Klintona. Sadašnja administracija smatra da bi amerièki vojnici, koji uèestvuju u misijama èuvanja mira, mogli da budu mete politièki motivisanih sudjenja. Posle glasanja, zamenik amerièkog ambasadora Džejms Kaningem, izneo je amerièke primedbe na taj sud:

”Medjunarodni krivièni sud ne operiše u istom demokratskom i ustavnom kontekstu, pa stoga nema pravo da Amerikance lišava slobode. Sjedinjene Države imaju primedbe na osnovne postavke tog suda, koji je - po našem mišljenju - neispravna institucija.“

Rezolucija Saveta bezbednosti usvojena je sa 12 prema nula glasova, dok su se Francuska, Nemaèka i Sirija uzdržale od glasanja. Debata koja je prethodila glasanju podvukla je nedavne podele u 15-èlanom Savetu bezbednosti, ozbiljno uzdrmanom nesuglasicama uoèi rata u Iraku, kome su se Francuska i Nemaèka snažno protivile. Èlanice Evropske unije najveæe su pristalice ovog suda, osnovanog 1998. godine radi sudjenja okrivljenima za ratne zloèine, genocid i zloèine protiv èoveènosti. Nemaèki ambasador Ginter Pliger ovako je objasnio odluku svoje zemlje da se uzdrži od glasanja:

”Nemaèka od samog poèetka podržava Medjunarodni krivièni sud. Za nas je ovo bilo pitanje principijelnosti. Shvatamo amerièku zabrinutost, ali mislimo da se toj zabrinutosti veæ izašlo u susret u statutu Medjunarodnog kriviènog suda i da stoga nije bilo potrebno da se donosi rezolucija Saveta bezbednosti, jer nije bila neophodna.“

Sporazum o osnivanju suda ratifikovalo je 90 zemalja. Tokom otvorene debate o rezoluciji, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan takodje je izneo sumnje u potrebu obnove izuzeæa, rekavši da mirovni èuvari ostaju pod jurisdikcijom svojih zemalja, i da bi Medjunarodni krivièni sud gonio osumnjièene samo ako to ne bi uèinile njihove države. Anan je izrazio nadu da obnavljanje ove rezolucije neæe postati redovna godišnja formalnost:

”Ako bi se to dogodilo, to bi potkopalo ne samo autoritet suda veæ i autoritet ovog Saveta i legitimnost Ujedinjenih nacija u èuvanju mira.“

Britanski ambasador Džeremi Grinstok takodje je rekao da rezolucija ne bi trebalo da se automatski obnavlja, veæ da bi je svake godine trebalo podvrgnuti reviziji.

XS
SM
MD
LG