Linkovi

Ujedinjene nacije o èovekovoj sredini u Evropi - 2003-05-12


Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu i Evropska agencija za zaštitu èovekove sredine saopštavaju da su za najveæi deo poboljšanja ekološke situacije na tom kontinentu zaslužne mere za ogranièavanje zagaðenja ili je to poboljšanje pak rezultat izmena u strukturi ekonomije. U izveštaju Evropske agencije za zaštitu èovekove sredine se navodi da je oslobaðanje gasova koji izazivaju efekat staklenika, supstance koje uništavaju ozonski omotaè i odliv teških metala u vodene tokove smanjeni proteklih godina, posebno u centralnoj i istoènoj Evropi, na Kavkazu i u državama centralne Azije. Šef te agencije Gordon Mekinis kaže da bi, mada su to dobre vesti, ti pozitivni rezultati mogli da budu izgubljeni ukoliko ekonomski rast ne bude više ekološki efikasan. On istièe da porast saobraæaja, potrošnja energije i erozija zemljišta ugrožavaju prirodnu sredinu u Evropi. Gospodin Mekinis takoðe kaže da postoje sve veæe kolièine otpada i opasnih supstanci.

”Obim proseènog godišnjeg otpada, po opštinama, dostigao je 415 kilograma po osobi širom Evrope. Što se tièe opasnih supstanci, vidimo da je Evropska unija sada glavni proizvoðaè hemikalija, sa 32 posto ukupne svetske proizvodnje. Takoðe, možemo da vidimo da je nebezbedno ispuštanje hemikalija u prirodnu sredinu još problem u zemljama širom regiona.“

Evropski ministri ekologije treba da razmotre neka od tih pitanja krajem meseca na sastanku u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu. Poslednje slièan sastanak o problemima zaštite prirodne sredine u Evropi održan je pre pet godina. Šef Ekonomske komisije za Evropu pri Ujedinjenim nacijama, Kaj Barlund kaže da æe njegova organizacija ponuditi tri mere za usvajanje od strane Evropskih ministara za ekologiju tokom konferencije u Kijevu. On iznosi da prvo treba izaæi na kraj sa zagaðivaèima:

”Kompanije koje proizvode supstance koje zagaðuju okolinu æe morati da informišu javnost o tome koju vrstu supstance proizvode i pruže javnosti moguænost da bude informisana i da iznese svoje gledište o potencijalnoj šteti koju te kompanije mogu da nanesu èovekovoj sredini. To je deo pružanja boljeg informisanja javnosti o ekološkim problemima.”

Gospodin Barlund kaže da æe se još jednom merom zahtevati od vlada da uzmu u obzir ekološke i aspekte vezane za zdravstvo kada usvajaju planove o poljoprivredi i saobraæaju. On istièe da æe se tom merom tražiti kompenzacija za žrtve industrijskih udesa koje su za posledicu imale zagaðenje meðunarodnih reka ili jezera.

XS
SM
MD
LG