Linkovi

Iraèki Šiiti - 2003-04-23


Veæinom pešice, ali takodje autobusima, kamionima i automobilima, više stotina hiljada šiita stiglo je u Karbalu da proslave oslobodjenje od Sadama Huseina i da zatraže od Amerikanaca da se brzo povuku iz Iraka, uzvikujuæi - ”Ne - Sadamu“ i ”Ne - Bušu“. U znak potvrde svojih poruka, šiiti su preuzeli kontrolu nad nekoliko veæih iraèkih gradova bez konsultovanja sa amerièkim snagama. Sajed Abas, jedan od vodeæih èlanova Vrhovnog saveta za islamsku revoluciju u Iraku, ili skraæeno SCIRI, je samoimenovani gradonaèelnik Kuta, grada u blizini iranske granice. Amerièkim funkcionerima se Abas ne svidja, ali se ustežu da ga uklone, dok on kaže da ga je ”izabrao Bog“. Šef prelazne administracije u Iraku, amerièki general pukovnik u penziji, Džej Garner, relativno neopaženo je stigao u zemlju i izjavio da æe se Amerikanci povuæi dosta brzo, ali spekulacije u Vašingtonu o dužini okupacije kreæu se od nekoliko meseci do pet godina. Huan Kol, profesor savremene istorije Bliskog istoka, na Univerzitetu države Mièigen, kaže da bi vreme ostanka amerièkih snaga u Iraku moglo da bude ogranièeno delovanjem šiitske opozicije. ”Protesti kakve smo videli, saopštenja vodeæih lišnosti šiitske zajednice, uzvikivanje slogana od strane demonstranata - sve to ukzauje da SAD možda neæe imati na raspolaganju suviše dugo vremena da predaju vlast Iraèanima. Šiitima se ne svidja zamisao da Amerikanci ostanu u Iraku suviše dugo“.

Ipak, kako ukazuje, Kenet Kacman, analitièar za Bliski istok, u istraživaèkom odeljenju Kongresme biblioteke u Vašingtonu, amerièki funkcioneri nastoje da uspostave kontakt sa šiitima, pa èak i sa SCIRI-jem.

”Neki od njihovih pogleda su odraz iranskih stavova, dok drugi odražavaju sopstvenu ideologiju, prema kojoj SAD nemaju razumevanja za Islam i muslimane, dok je amerièka politika orijentisana suviše pro-izraelski. Ono što vidimo je da te prikrivene tenzije izmedju šiitskih islamista i SAD sada izbijaju na videlo i postaju mnogo oèiglednije“.

Kacman veruje da su veze šiita sa Iranom kljuène. Prema njegovom mišljenju, može se oèekivati da æe Teheran putem tih veza imati znaèajan uticaj na novu iraèku vladu. Kacman napominje da bi šiiti mogli da formiraju i vladu u senci koja bi bila konkurent zvaniènoj vladi. Medjutim profesor Kol upozorava da, kako kaže, ”moramo da budemo spremni da prihvatimo rezultate demokratije, ma koliko oni bili neprijatni“. On dodaje da bi šiiti mogli da stave takav tolerantan stav na tešku probu, ali ujedno istièe da iraèki šiiti nisu isto što i iranski šiiti.

”Ne treba zaboraviti da iraèki gradovi kao što su Nadžaf i Karbala imaju sopstvenu versku harizmu. Nije iskljuèeno da æe se u tim svetim gradovima pojaviti verski lideri koji æe se suprotstaviti autoritetu iranskih duhovnih vodja u opštoj šiitskoj zajednici”.

Džim Vol, spoljni urednik u èasopisu Christian Century, koji èesto komentariše zbivanja na Bliskom istoku, kaže da šiiti, kao i ostali Iraèani, žele veæu stabilnost u njihovoj zemlji. On takodje smatra da šiiti uoèavaju važnost oèuvanja Iraka i da ne žele da se zemlja raspadne na nekoliko manjih država, koje se, po svojim potencijalima, ne bi mogle meriti sa ujedinjenim Irakom. ”Ne treba pretpostaviti da raznolikost ujedno znaèi i podelu“, kaže Vol. ”Nazovimo to pozitivnom raznolikošæu od koje svi mogu da imaju koristi. Takodje“, napominje Vol, ”ne treba poistoveæivati fundamentalizam sa fanatizmom“. Fundamentalizam je, po njegovom mišljenju, bar deo buduænosti Iraka, a ima nagoveštaja da i Vašington poèinje to da shvata.

XS
SM
MD
LG