Linkovi

Raste zabrinutost u Siriji - 2003-04-16


Uprkos uveravanjima amerièkih zvaniènika da Sjedinjene Države ne razmatraju vojnu akciju protiv Sirije, zabrinutost u Damasku se ne smanjuje. Amerièki zvaniènici, na primer, ne odustaju od optužbe da Sirija proizvodi hemijsko oružje i pruža utoèište visokim zvaniènicima vlade Sadama Huseina. Dopisnik Glasa Amerike Greg Lamot je razgovarao o amerièkim optužbama sa politièkim i ekonomskim analitièarima u Damasku.

Zvaniènici Vlade u Damasku odluèno demantuju da Sirija proizvodi zabranjeno oružje ili štiti iraèke zvaniènike. Ipak, amerièko optuživanje se nastavlja. Sjedinjene Države su juèe optužile Siriju da daje utoèište iraèkom ambasadoru u Tunisu, Faruku Hidžaziju, koji je sredinom 1990-ih bio direktor iraèke obaveštajne agencije. To je bilo vreme kada je ta agencija navodno izvela neuspešan pokušaj atentata na bivšeg predsednika Džordža Buša tokom njegove posete Kuvajtu. Amerièki zvaniènici takoðe veruju da je Hidžazi decembra 1998. putovao u Pakistan, da bi se sastao sa voðom “Al kaide” Osamom bin Ladenom. Suheil Zakar, profesor istorije na Univerzitetu u Damasku, sumnja da je Sirija pružila utoèište iraèkim zvaniènicima, jer bi to - kako objašnjava - bilo protiv sirijskih interesa. Štaviše, Zakar podseæa da Sirija veæ plaæa cenu za dela Sadama Huseina.

“Kada je poèeo da podržava teroriste u Siriji (Hezbolu, Hamas, Islamski džihad), Sirija je platila. Kada je zapoèeo rat sa Iranom, Sirija je platila raèun drugih korumpiranih država. Kada je hteo da svrgne vlast u Kuvajtu, Sirija je platila. I sada, kada je možda umro i kada je došao kraj njegovog režima, Sirija æe takoðe da plati raèun.”

Prema reèima predsednika sirijske Industrijske komore, Samira el-Divasa, najnovije amerièke optužbe, bez obzira da li æe se pokazati da su istinite ili ne, bez sumnje æe naškoditi Siriji. Imajuæi u vidu da sirijska privreda veæ nekoliko godina prolazi kroz teškoæe i najnoviji gubitak jevtine iraèke nafte, El-Divas ukazuje da æe najnovije optužbe poveæati sirijske privredne teškoæe. Sve do rata koji su povele Sjedinjene Države protiv Iraka, Sirija je bila glavni trgovinski partner Bagdada. El-Divas, koji je zadužen za sirijsku izvoznu industriju, smatra da bi Sjedinjene Države trebalo da ponude Damasku prijateljstvo, a ne - kako je rekao - nedokazane tvrdnje. Ipak, on sumnja da æe amerièki zvaniènici u sadašnjim okolnostima slušati Siriju.

“Kakva je korist od tvrdnje da to nije pošteno, kada oni nikoga i ne slušaju. Kažu vam, ili ste sa nama, ili protiv nas. To nije naèin opštenja sa meðunarodnom zajednicom. To æe im uspeti jednom, ili dva puta, ili triput. Ali, na kraju, svima æe konaèno da sine. Trebalo bi da nas prihvate kao prijatelja i partnera u bliskoistoènom mirovnom procesu, a ne da nam naredjuju šta treba da radimo.”

Ministri inostranih poslova država koje okružuju Irak, ukljuèujuæi i sirijskog ministra Faruka al-Šaru, u petak treba da se okupe na vanrednom sastanku u Saudijskoj Arabiji i razmotre situaciju u Iraku. Prema reèima Samija Barudija, šefa Odeljenja za politièke nauke Libansko-amerièkog univerziteta u Bejrutu, Sirija æe pokušati da iskoristi priliku da ojaèa veze sa svojim susedima, jer je Damask veoma zabrinut zbog amerièkih namera u regionu.

“Verovtno æe pokušati da izglade odnose sa svim iraèkim susedima. Mislim da æe to pokušati, naroèito sa Turskom, Iranom i Saudijskom Arabijom, možda u nadi da æe zahvaljujuæi nekakvom aranžmanu sa svim iraèkim susedima, na neki naèin suzbiti bilo kakve amerièke pokušaje da krenu dalje od Iraka.”

Iako je iznenaðen što je pitanje Sirije iskrslo odmah posle rata koji su Sjedinjene Države povele protiv Iraka, Barudi kaže da ga uopšte ne iznenaðuje što Sjedinjene Države vrše politièki i ekonomski pritisak na zemlju koja je otvoreno navijala za poraz koalicionih snaga u Iraku.

XS
SM
MD
LG