Linkovi

SAD optužuju Siriju - 2003-04-15


Amerièki zvaniènici, ukljuèujuæi i predsednika Buša, optužuju Siriju da ima hemijsko oružje i da pruža utoèište visokim iraèkim voðama. Sirijski zvaniènici demantuju da imaju ikakva oružja za masovno uništavanje ili da je njihova vlada ikada saraðivala sa režimom Sadama Huseina. Saradnik Glasa Amerike Greg Lamot, razgovarao je o amerièkim tvrdnjama sa politièkim analitièarima u Siriji i drugde u regionu.

Obraæajuæi se novinarima u nedelju, predsednik Buš je rekao da “u Siriji ima hemijskih oružja” i da “Sirijska vlada treba da saraðuje sa Sjedinjenim Državama i našim koalicionim partnerima i ne pruža utoèište nijednom pripadniku Baas partije, niti vojnim zvaniènicima ili ljudima koji treba da se pozovu na odgovornost”. Sirijski predsednik Bašar Asad je juèe razgovarao sa britanskim i saudijskim izaslanicima u Damasku i, izmeðu ostalog, razmotrio ove optužbe. I drugi zvaniènici Sirijske vlade su odluèno demantovali da Sirija ima oružja za masovno uništavanje ili da pruža utoèište iraèkim beguncima. Muhamed Aziz Šukri, politièki analitièar u Siriji i bivši predsednik Fakulteta za meðunarodno pravo Univerziteta u Damasku, smatra da upozorenje koje je predsednik Buš uputio Siriji ne može da se shvati drugaèije nego kao provokacija.

“Predsednika Sjedinjenih Država koji se pojavio na televiziji i rekao da Sirija mora da saraðuje, mogu jedino da upitam šta on, u ime Boga, zamišlja da predstavlja. Da li je on Bog na ovoj planeti? On nema pravo da se obrati suverenoj zemlji, koliko god ona bila mala, na naèin na koji je to uèinio, sem ako ne pokušava da provocira Siriju da uðe u nekakav konflikt sa Sjedinjenim Državama.”

Viši amerièki zvaniènici, meðu kojima je i državni sekretar Kolin Pauel, govore da nema planova za preduzimanje vojne akcije protiv Sirije. Politièki analitièar Hasan Nafe - šef Odeljenja za politièke nauke Kairskog univerziteta - takoðe ne misli da postoje takvi planovi. Meðutim, Nafe kaže da veruje da amerièki zvaniènici, svojim direktnim istupima, pokušavaju da izvrše pritisak na Siriju da prestane da podržava organizacije odgovorne za napade na Izrael.

“Ako se Sirija uplaši, možda æe pokušati da izvrši pritisak na Hezbolu da bude umerenija. Ne mogu da kažem da li æe to Amerikancima biti dovoljno ili neæe, ali sa druge strane, po mom mišljenju, pravi cilj za veæinu Amerikanaca i Izraelaca, posle svrgavanja Sadama Huseina, jeste da pokušaju da eliminišu takozvane ekstremistièke organizacije, fundamentaliste poput Hamasa, Džihada i Hezbole.”

Abdel Monim Said, šef Centra za politièjke i strateške studije “Al Ahram” u Kairu, ukazuje da su politièki odnosi izmeðu Damaska i Bagdada poèeli da se poboljšavaju tek nedavno.

“Tu postoji veza, bar istorijska veza. Meðutim, oni su najveæi deo vremena bili u neprijateljstvu. Tokom iransko-iraèkog rata, Sirija je stala na stranu Irana - protiv Iraka. Te zemlje su predstavljale opoziciju jedna drugoj na sopstvenim teritorijama. Odnosno, imate opoziciju iraèkom Baasu u Siriji i opoziciju Siriji u Bagdadu i to je trajalo sve do proteklih nekoliko godina kada su ti odnosi omekšali. Ali, koliko mi je poznato, Damask i Bagdad nemaju potpune diplomatske odnose.”

Iako amerièka administracija upuæuje Siriji oštra upozorenja, veæina analitièara u regionu veruje da Vašington nema nameru da potkrepi ta upozorenja vojnom akcijom.

XS
SM
MD
LG