Nakon zakašnjenja koje se meri nedeljama, 4-ta pešadijska divizija amerièke vojske stigla je, konaèno, u Irak, kako bi pojaèala snage koje se nalaze na terenu. Divizija koja broji preko 10 hiljada vojnika, prebaèena je u Kuvajt, nakon što su vlasti u Turskoj odbile da im dozvole da odatle napadnu Irak.
Predstavnik za štampu glavne amerièke komade u Kataru, general-major Vins Bruks, saopštio je da je ta divizija zapoèela da ojaèava široko raspršene koalicione snage u južnom Iraku, èime su stvoreni uslovi da neke od trupa nastave put Bagdada: “Kako æe biti upotrebljeni, zavisi od toga kakvi uslovi budu u datom trenutku. To je moguænost koja stoji na raspolaganju komandantu kopnenih snaga, kako æe nvo-pridošle snage ukljuèiti u akciju.”
Amerièki Marinci su, u centralnom Bagdadu, sinoæ rezmenili tešku vatru sa borcima nekadašnje vlade, Sadama Huseina. Snage koalicije su, takoðe, otkrile velike zalihe iraèkog oružja, u okolini kuæa i škola, u gusto naseljenim delovima iraèke prestonice.
Izveštaè Glasa Amerike sa oboda Bagdada, Ališa Rju, javlja da amerièki vojni zvaniènici veruju da je to oružje, možda, pripadalo Republikanskoj gardi, elitnim jedinicama Sadama Huseina: “Oni su bili stacionirani van Bagdada, ali, kada su jedinice Republikanske garde poèele da popuštaju, uzeli su veliku kolièinu tog oružja i prebacile su ga u Bagdad, možda radi uliènih borbi, do kojih nikada nije došlo, ili, možda, zbog toga što se iraèki komandno-kontrolni sistem dogodio toliko brzo da oni nisu bili u moguænosti da puno toga iskoriste.”
U drugim delovima Bagdada, amerièke snage su pustile u promet dva kljuèna mosta preko reke Tigar. Meðutim, pljaèkaši su iskoristili tu priliku, kako bi krenuli u nove delove grada. Najveæi broj pljaèki, tokom proteklih dana, bio je ogranièen na državne zgrade, ukljuèujuæi i istorijski muzej, zatim domove voða bivšeg režima, kao i bolnice, škole i strane ambasade.
Izveštaè Glasa Amerike iz Bagdada, Lori Kasman, javlja da je razaranje koje su izazvali pljaèkaši široko rasportranjeno: “Vladine zgrade su, posebno, paljene ili su veæ bile uništene. Šta više, prošli smo porek komade vazduhoplovstva i taj objekat još uvek gori. Vide se stubovi crnog dima, iznad zgrada koje su uništene i opljaèkane.”
Snage koalicije, u saradnji sa iraèkom policijom, zapoèinju patroliranje, kako bi se bezvlašæe smanjilo. SAD šalju 1200 policijskih i pravnih struènjaka, kako bi pomogli u uspostavi reda u Iraku.
Portparol amerièke komande, general Vins Bruks, kaže da se pljaèke smanjuju. On napominje da je situacija u drugim delovima zemlje bolja, kao na primer na severu, u Mosulu, u koji su amerièke snage ušle, nakon što je taj grad pao u ruke boraca iraèkih Kurda. Pljaèke su prestale u tom gradu,a lokalni lideri su ustanovili civilne patrole: “Do toga dolazi i u drugim delovima, tako da se stabilnost vraæa u sve više mesta širom zemlje. Još uvek ostaje dosta stvari koje treba rešiti, posebno u Bagdadu, prvo zbog velièine grada, a drugo zbog uticaja koji je stari režim imao u tom gradu.”
U naftnom centru, na severu Iraka, Kirkuku, kurdske snage koje su u èetvrtak zauzele taj grad, saopštile su da kontrolu prepuštaju amerièkim trupama, koje obezbeðuju naftna polja i lokalni aerodrom.
Što se borbi tièe, sva pažnja je sada skoncentrisana severno od Bagdada, na Tikrit, rodno mesto Sadama Huseina, koji je jedini veæi grad koje snage koalicije još nisu zauzele. Amerièki vojnici se nalaze na oko 100 kilometara od tog grada, koji je izložen bombardovanju iz vazduha, u okviru koalicionih priprema za napad.
SAD su ponudile nagrade u gotovom novcu za informacije o tome gde se nalazi Sadam Husein, nejgovi najbliži saradnici, odnosno oružje za masovno uništenje. Od traženih, Sadamov savetnik za nauku, Amer Hamudi el-Saadi se prvi predao. On, meðutim, insistira da iraèki režim ne poseduje takvu vrtsu oružja.
Za to vreme, u Vašingtonu, ekonomski zvaniènici 7 najveæih industrijskih zemalja složili su se da podrže novu rezoluciju Saveta bezbednosti UN, u okviru multilateralnih napora za obnovu Iraka. Taj sporazum je postignut nakon predloga koji su, u Pterogradu, uputili lideri Rusije, Francuske i Nemaèke. Domaæin tog samita, ruski predsednik Vladimir Putin, naglasio je da je rat u Iraku potkopao UN i meðunarodno pravo.
Predsednici Putin i Širak, kao i nemaèki kancelar Šreder, slažu se po pitanju toga da UN moraju da imaju centralnu ulogu u rekonstrukciji Iraka.