Nesuglasice oko toga kako se postaviti prema Iraku dovele su do zahladjenja odnosa izmedju Sjedinjenih Država i nekoliko od njihovih najbližih saveznika. Ali, kako piše saradnik Glasa Amerike Stiv Baragona, obnavljanje Iraka moglo bi da predstavlja dobru priliku za obnavljanje saradnje na zajednièkom zadatku.
Oduvek pomalo zategnuti odnosi izmedju Francuske i Sjedinjenih Država još više su zahladjeni zbog Iraka. Isto se može reæi i za odnose sa Nemaèkom. Ali struènjaci kažu da je taj jaz poèeo da se produbljuje još ranije. Analitièarka Heli Dejl, iz Fondacije ”Heritidž,“ istraživaèkog centra sa sedištem u Vašingtonu, podseæa da je èitavih pola veka Hladni rat diktirao odnose izmedju Sjedinjenih Država i Evrope:
”U to vreme nismo imali nikakav izbor,“ kaže ona. ”Morali smo da saradjujemo, ali ta potreba je nestala sa padom Berlinskog zida.“ Heli Dejl kaže da sada, kada Sovjetskog Saveza više nema, Evropa i Sjedinjene Države nisu toliko potrebne jedna drugoj. Evropske države su se medjusobno približile i uveæale, a Evropska unija je postala snažan savez. Medjutim, Evropa po vojnim sposobnostima veoma zaostaje za Sjedinjenim Državama, a u osnovi toga leže razlièita gledišta o upotrebi vojne sile. Viši nauèni saradnik Karnegijeve fondacije za medjunarodni mir Robert Kejgan, kaže da je iraèka kriza iznela te razlike na videlo:
”Mislim da je Irak postao ono što se naziva ”idealna oluja.“ Teško bi bilo pronaæi temu koja bi lakše izazvala podelu izmedju Amerikanaca i Evropljana.“
Ali profesor vašingtonskog univerziteta Džordžtaun, Robert Lajber, dodaje da Sjedinjene Države i evropske zemlje još uvek trebaju jedne drugima:
”Imaju zajednièke vrednosti, imaju zajednièke interese u održivosti i sposobnosti ekonomskih institucija, koje leže u osnovi našeg prosperiteta, i zato moraju da saradjuju na polju zaštite od takvih opasnosti kao što su oružja za masovna uništavanja, terorizam i žarišta van Evrope.“
Struènjaci smatraju da neæe biti potrebno dugo èekati na priliku da se odnosi poprave. Obnova Iraka, kažu oni, otvoriæe mnoge šanse za saradnju Sjedinjenih Država i Evrope. Profesor Lajber smatra da æe u tome moæi da uèestvuju i oni koji su se protivili ratu:
”Lako je zamisliti da bi Francuska mogla da igra konstruktivnu ulogu u tome i mislim da æe od nje zavisiti da li æe preduzeti neku inicijativu u tom smislu.“
Ali analitièarka Fondacije ”Heritidž“ Heli Dejl izražava sumnju da æe Vašington ponuditi Francuskoj neku znaèajniju ulogu u rekonstrukciji Iraka. Ona kaže da su se obe strane loše ponašale u periodu pred rat i da bi obe trebalo da preduzmu diplomatske inicijative za popravljanje odnosa:
”Smatram da taj teret pre svih treba da podnese Francuska,“ kaže Heli Dejl. ”Pošto je bila predvodnica, i smatrala sebe predvodnicom u protivljenju Sjedinjenim Državama, mislim da bi francuska vlada trebalo da preduzme neki gest dobre volje prema Sjedinjenim Državama i pokaže da je spremna da saradjuje.“ S druge strane, saradnik Karnegijeve zadužbine Robert Kejgan upozorava da Sjedinjene Države ne bi trebalo da kažnjavaju one koji su se protivili ratu:
”Sada se javlja iskušenje da se kazne oni koji su nam se protivili, da se Evropa podeli i da se ta podela upotrebi u korist amerièke politike. Mislim da se tim iskušenjima treba odupreti jer bi se na kraju mogla okrenuti protiv nas.“
Trenutno nije poznato da li æe Bušova administracija iskoristiti program rekonstrukcije Iraka za obnavljanje odnosa preko Atlantika. Državni sekretar Kolin Pauel je izjavio da se protivi nastojanjima nekih u Kongresu da iskljuèe Francusku i Nemaèku iz tog programa, ali je istakao da æe Sjedinjene Države i Britanija imati glavne uloge u tom poduhvatu. Bez obzira na to da li æe do transatlantskog pomirenja doæi ili ne, analitièar Ivo Dalder kaže da ti odnosi nikada više neæe biti isti:
”Prva stvar koju treba da uradimo, kada govorimo o premošæavanju jaza, jeste da priznamo da nema povratka na staro. Ta era je prošla. Što je još važnije, realnost je da transatlantski odnosi više nisu najvažniji odnosi ni za Evropu ni za Sjedinjene Države.“
Kako kaže Ivo Dalder, Francuska, Nemaèka i Sjedinjene Države tek treba da se dogovore na kojim osnovama žele da grade buduæe odnose.