Linkovi

Transatlanski jaz - 2003-03-28


Bivši državni sekretar Henri Kisindžer naziva rascep izmedju Nemaèke i Francuske na jednoj strani i Britanije i SAD na drugoj - istorijskom prekretnicom i pucanjem veza u medjaunrodnim institucijama i strateškim savezima. Direktor Centra za transatantske odnose na Fakultetu za više medjunarodne studije univerziteta Džons Hopkins, Den Hamilton, slaže se da se u zapadnom savezu pojavio duboki rascep:

”Šteta je svakako prièinjena i u Evropi i s druge strane Atlantika. Profesor Hamilton smatra da su za Evropljane glavna sporna pitanja amerièki unilateralizam i nesputana amerièka moæ. S druge strane, ekspert za evropska pitanja u institutu ”Kejto,“ Ted Karpenter, umanjuje razlike izmedju stare Evrope predvodjene Francuskom i Nemaèkom i nove Evrope bivših komunistièkih zemalja koje iduæe godine treba da se pridruže Evropskoj uniji.

”Zemlje centralne i istoène Evrope æe se vremenom udaljiti od Amerike mada je sada podržavaju u ratu u Iraku. Te zemlje žele da postanu konstruktivne èlanice Evropske unije, i znaju da Francuska i Nemaèka drže finansijske i druge kljuèeve za Evropsku uniju. One æe politièki morati da se okrenu Berlinu i Parizu, a ne Vašingtonu“.

Ted Karpenter veruje da æe propust Vašingtona da za svoj stav prema Iraku pridobije podršku zemalja NATO-a navesti Amerikance da zapadnom odbrambenom savezu poklanjaju manju pažnju.

” Kroz desetak godina NATO æe na svetskoj sceni biti važan koliko je to bilo Rimsko carstvo u vreme francuske revolucije. A to znaèi, ne preterano. NATO æe biti beznaèajna senka svog bivšeg uticaja“.

Ekspert pri Institutu ”Amerikan Enterprajz“ koji zagovara stavove Bušove administracije, Majkl Ladin, smatra da su Nemaèka i Francuska, distancirajuæi se od Vašingtona, otišle predaleko u pokušaju da druge zemlje navedu da prihvate njihov stav.

” Mislim konkretno na njihovo mešanje u unutrašnje poslove turskog parlamenta, na ucenjivanje i podsticanje turskog parlamenta da ne dozvoli Amerikancima korišæenje turskih baza u vreme kada se znalo da æe takva odluka produžiti rat i otežati situaciju našim vojnicima. To je, po mom mišljenju, neprihvatljivo“.

Majkl Ladin ukazuje da su Nemaèka i Francuska rekle Turcima da neæe biti primljeni u Evropsku uniju ukoliko dozvole Americi da koristi turske baze za vršenje napada u Iraku. Ladin smatra da predstoje dalekosežne, za sada još nepoznate posledice raskida Francuske i Nemaèke sa Amerikom. Ekspert Instituta”Kejto“ Ted Karpenter slaže se da æe se transatlantske zategnutosti nastaviti, a možda o pogoršati.

” Mislim da su razlike u našim pogledima na svet mnogo veæe nego sliènosti, bilo da se radi o politici prema Iraku, doktrini o ratu iz predostrožnosti, protokolima iz Kjota o ekologiji, medjuarnodnom kriviènom sudu ili izralesko-palestinskom sukobu“.

Po Karpenteru, Evropa smatra da je Amerika ”po refleksu“ proizraelski orijentisana, dok Amerika smatra da je Evropa isto tako propalestinski nastrojena. On smatra da se izmene u zajednièkim institucijama možda neæe desiti brzo uprkos tome što je znatna šteta veæ prièinjena. Kako ukazuje oksfordski profesor Timoti Garton Eš u komentaru objavljenom u Njujork Tajmsu, tokom proteklih nekoliko nedelja geopoplitièki Zapad hladnog rata srušio se pred našim oèima.

XS
SM
MD
LG