Medjunarodne humanitarne organizacije pripremaju se za, kako se oèekuje, humanitarnu krizu u Iraku. Oèekuje se da æe vojne operacije ugroziti zalihe hrane, lekova i medicinske opreme. Dopisnik GA iz sedišta UN u Njujorku, Geri Tomas, izveštava da bi to moglo da prouzrokuje veliki talas izbeglica koje beže od borbenih dejstava. Zvaniènici UN za humanitarna pitanja saopštili su da tokom prvih dana konflikta nije bilo veæih pokušaja izbeglica da pobegnu u zemlje koje se granièe sa Irakom. Medjutim, onu su upozorili da bi situacija vrlo brzo mogla da se promeni, dodavši da je rat u Zalivu 1991. godine inicirao humanitarnu krizu tokom koje je više od milion Iraèana pobeglo u susedne zemlje, a najviše u Iran. Visoki komesarijat UN za izbeglice, UNHCR, saopštio je da je izmedju marta i maja te tragiène godine - dnevno od gladi i bolesti u delovima zemlje koji se granièe sa Turskom i Iranom, umiralo više od 500 Iraèana. UNHCR pokušava da se spremi za potencijalno vanrednu situaciju. Hrana, smeštaj i lekovi moraju da budu obezbedjeni. Medjutim, rad humanitranih radnika usporava nedostatak informacija kuda bi izbeglice mogle da krenu i koliko bi moglo da ih bude. Erik Moris direktor UNHCR-a u sedištu UN u Njujorku, izjavio je da osnovni opstanak velikog dela iraèke populacije zavisi direktno od vlade. Govoreæi o moguæem pokretu populacije, postoji nekoliko faktora koje treba uzeti u obzir. Medjutim, jedan od najvažnijih u sluèaju Iraka je da, po mom saznanju, ogroman deo populacije skoro potpuno zavisi od hrane i ostalih potrepština, ukljuèujuæi i lekove - koji se distribušu kroz vladine kanale. Pomoæ se daje preko programa ”Nafta za hranu“, koji je uspostavljen rezolucijom SB UN 1995. godine, kojom se dozvoljava prodaja iraèke nafte kako bi se obezbedila humanitarna pomoæ za Iraèane. Sa poèetkom rata, program je suspendovan, a u UN se radi na modifikovanju tog programa kako bi mogao da se primeni u sadašnjoj situaciji. UNHCR se u poèetku priprema za talas od, kako se oèekuje, 600 hiljada izbeglica, što je daleko ispod broja iz 1991, a to æe, prema reèima Erika Morisa koštati 154 miliona dolara za šest meseci. Agencija UN nema zalihe potrepština ili novca koje bi mogla odmah da upotrebi, veæ za njih mora da se prijavljuje svaki put. Medjutim, prema Morisovim reèima, do sada je za iraèke izbeglice sakupljeno samo 20 miliona dolara, što je, kako je rekao: ”veoma znaèajan neuspeh“. Agencija UN, za razliku od Vlade, nema kapacitete za podršku civilima koji mogu odmah da se upotrebe. Mi ih nemamo. Na raspolaganju imamo neke rezerve i neke ekipe. Ali, što se tièe izvora, posebno novèanih, nemamo apsolutno ništa. Kao što sam rekao, treba da budemo spremni i za to nam treba novac. Upravo zato je cela situacija do sada bila tako frustrirajuæa. Visoki komesar za izbeglice, Rud Lubers (Ruud Lubbers), apelovao je na pograniène zemlje da drže svoje granice otvorene. Iranska Vlada je ponovila da æe u sluèaju rata zatvoriti granice. Medjutim, UNHCR je saopštio da je primio garancije od te zemlje da æe se dozvoliti ulaz izbeglica ukoliko njihovi životi budu ugroženi. Zvaniènici UN saopštili su da su u toku pregovori sa vladom SAD da se osigura pristup humanitarnim radnicima, kao i dotok potrepština u oblasti pod kontrolom amerièke vojske.