Debata u Ujedinjenim nacijama oko razoružanja Iraka je uzrokovala verbalni okršaje izmedju svojevremeno prijateljski raspoloženih diplomata. Kao što beleži dopisnik Glasa Amerike Geri Tomas iz Ujedinjenih nacija, te podele æe morati da se zaleèe ukoliko posleratni Irak treba da dobije pomoæ od svetske organizacije.
Uobièajene diplomatske uljudnosti su ostavljene po strani u debati oko toga šta uèiniti povodom razoružanja Iraka. Oštra razmena gledišta se odigrala izmedju Franucske i Sjedinjenih Država i Francuske i Britanije. U eri 24-èasovnih vesti i globalnih komunikacija, najnoviji diplomatski potezi su odmah poznati javnosti. Dok Sjedinjene Države žele da se Irak neodložno povinuje zahtevima za razoružanje ili se suoèi sa vojnom akcijom, drugi blok u petnaestoèlanom Savetu bezbednosti, koji je povela Francuska, želi da se Iraku da još vremena. Francuska i Rusija su zapretile da æe uložiti veto u Savetu kako bi osujetile odobrenje nove rezolucije. Jedan visoki funkcioner Ujedinjenih nacija koji je tražio da ostane neimenovan, rekao je za Glas Amerike da su obe strane sebe saterale u æošak uèinivši kompromis izuzetno teškim, a debatu veoma ogorèenom. Dugogodišnji posmatraèi u Ujedinjenim nacijama kažu da nisu èuli takvu oštrinu u diplomatskim krugovima od dana Hladnog rata. Kao što kaže bivši funkcioner Ujedinjenih nacija Džejms Saterlin, tekuæa debata je veoma razlièita od diplomatskih sukoba izmedju Istoka i Zapada u prošlosti.
”Drugaèije je to što je ovo žustra debata izmedju prijatelja. Bilo ih je i tokom Hladnog rata ali na relaciji Istok - Zapad, odnosno izmedju Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država ili Britanije. Zapadne demokratije su bile gotovo uvek ujedinjene i nisu se medjusobno sukobljavale.“
Vlada zabrinutost o tome koliko æe biti potrebno vremena da se zaleèe rane koje je uzrokovala iraèka kriza. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan uputio je apel da se stane na kraj ogorèenosti izazvane iraèkom krizom.
”Bez obzira kako æe ova kriza biti rešena, Savet bezbednosti æe morati da radi zajednièki i zemlje èlanice æe morati da saradjuju kako bi izašle na kraj sa situacijom u Iraku i na Bliskom istoku, a i sa mnogim drugim problemima. Stoga podele do kojih je došlo - nešto od toga je normalno u demokratskom parlamentarnom procesu - ne bi trebalo da budu dugoroène podele koje æe spreèiti rešavanje važnih pitanja u buduænosti.“
Gospodin Saterlin, inaèe predavaè na univerzitetu Jel i ko-autor nedavno objavljenje knjige o Ujedinjenim nacijama i Iraku, kaže da èak i ako Savet bezbednosti ne bude u stanju da se složi sada, moraæe da se ujedini u obnovi Iraka nakon sukoba.
”Kad se jednom rat završi, Savet æe morati da autorizuje dalju akciju Ujedinjenih nacija u cilju pomoæi u obovi Iraka i procesa demokratizacije. Mislim da æe se i dalje postavljati pitanja o efikasnosti Saveta. To je uvek bio sluèaj, aliSavet bezbednosti æe uvek biti potreban.“
Gospodin Saterlin zakljuèuje da je Savet bezbednosti kompletno nedelotvoran bez jedinstva medju pet stalnih èlanica: Francuske, Sjedinjenih Država, Rusije, Kine i Britanije.