Linkovi

Demokrate se pripremaju za predsednièku nominaciju - 2003-02-26


Možda izgleda da je suviše rano razmišljati o predsednièkim izborima naredne godine, ali osam demokrata je veæ objavilo svoje kandidature za predsednièku nominaciju svoje stranike, a to bi moglo da uèini još pet njihovih stranaèkih kolega. Dve najnovije pridošlice u ovom taboru svakaku dodaju jasnu anti-ratnu obojenost procesu izbora predsednièkog kandidata demokratske stranke. Kongresmen iz Ohaja, Denis Kusiniè (Dennis Kucinich), i bivši senator iz države Ilinoj, Kerol Mozli Bron (Carol Mosely-Braun), se protive ratu sa Irakom. Kongresmen Kusiniè je jedini od pet èlanova kongresa, koji su najavili da æe se takmièiti za predsednièku nominaciju svoje stranke, koji je glasao protiv kongresne rezolucije kojom je predsedniku Bušu dato ovlašæenje da upotrebi vojnu silu u cilju razouržanja Sadama Huseina.

”Ovaj rat je pogrešan. On izlaže riziku živote muškaraca i žena u našim oružanim snagama. On izlaže riziku živote nedužnih iraèkih gradjana. Valjda svako shvata da æe, ukoliko budemo ubili hiljade nedužnih civila gnev protiv Amerike porasti i da æemo biti sve manje bezbedni kod kuæe.“

Èetvorica demokratskih zakonodavaca, koji æe se nadmetati za predsednièki nominaciju svoje stranke, podržala su kongresnu rezoluciju. To su - èlan Predstavnièkog doma, Rièard Gephart (Richard Gephardt) iz Mizurija, i senatori Džozef Liberman (Joseph Lieberman), iz Konetikata, Džon Keri (John Kerry) iz Masaèusetsa i Džon Edvards (John Edwards) iz Severne Karoline. Kerol Mozli Bron, jedina Afro-amerikanka koja je ikada bila izbrana u Senat, kaže da æe uputiti izazov demokratama koji podržavaju peredsednika.

”Ustav SAD predvidja da kongres objavljuje rat. Otvoreno govoreæi, mislim da su oni koji su glasali za rezoluciju pogrešili. Ne možete da prepustite tako suštinsku odgovornost, kao što je pitanje rata i mira, izvršnoj grani vlasti.“

Politièki analitièar Stjuart Rotenberg (Stuart Rothenberg), iz Vašingtona, kaže da odluka kongresmena Kusinièa da udje u predizbornu trku znaèi da æe, bar privremeno, Irak postati važno pitanje u borbi za predsedenièku nominaciju demokratske stranke.

”Denis Kusiniè nema šanse da dobije nominaciju. Medjutim, mislim da to i nije njegov cilj. On je ušao u trku zato da bi stavio pitanje rata u prvi plan, da bi pokušao da ojaèa protivljenje ratu u javnosti, a i za to da bi naterao druge demokrate da pojaèaju svoju kritiku predsednika Buša.“

Uprkos ulasku anti-ratno opredeljenih kandidata u trku, demokrate koji su glasali za kongresnu rezoluciju o ovlašæenju upotrebe sile ne odustaju od svog stava. Evo šta kaže senator iz Severne Karoline, Džon Edvards:

”Verujem da Sadam predstavlja ozbiljnu pretnju i verujrem da mora da bude razoružan. Za mene je to naèelno gledište i mislim da bi trebalo da budemo spremni da upotrebimo silu ukoliko to bude potrebno.“

Ankete javnog mnjenja pokazuju da oko 60 odsto Amerikanaca podržava politiku predsednika Buša prema Iraku. Ipak, ankete takodje pokazuju da se oko 50 odsto demokrata protivi ratu. Analitièar Stjuart Rotenberg kaže da to stavlja kandidate za predsednièku nominaciju demokratske stranke u nezgodan položaj. Rotenberg ukazuje da oni, s jedne strane, žele da budu patriote, ali da, s druge, znaju da biraèi demokratske stranke nisu oduševljeni izgledima za ulazak u rat. To, prema Rotenbergu, znaèi da su stavovi veæine demokratskih kandidata pomalo dvosmisleni, pošto oni ne mogu u potpunosti da podrže predsednika, ali ni da mu se suprotstave.

XS
SM
MD
LG