Linkovi

Najbolje slike svemira kada je bio mlad - 2003-02-20


Astronomi su poslali letilicu milion milja daleko od Zemlje, kako bi izmerili ostatke radijacije koja potièe još iz vremena burnog nastanka svemira. Ed Viler, zvaniènik NASE zadužen za svemirske nauke, saopštio je novinarima da su rezulati stigli i da su impresivni.

“Ovi rezultati su izuzetno znaèajni, pošto nam pružaju moguænost da razumemo neka od fundamentalnih pitanja koja je èovek postavio. Kako je univerzum poèeo i kako je evoluirao? Kako su nastale prve zvezde, kako su poèele da osvetljavaju svemir, drugim reèima kada je svetlo upaljeno?” – zapitao je Viler. Novo dobijeni podaci ukazuju da je univerzum roðen pre 13.7 milijardi godina. Svetlo se pojavilo oko 200 miliona godina kasnije, što je mnogo ranije nego što se dosada pretpostavljalo. Novi podaci ukazuju da univerzum neæe nestati u eksploziji, veæ vrlo tiho. Nastaviæe da se širi u nedogled, dok æe se materija postajati sve reða. Astronomi takoðe kažu da, na odreðeni naèin, imaju i bolju ideju od èega se svemir sastoji. Prema njima, oko 4% mase svemira èine atomi – a oni su materijal od kojih smo napravljeni vi i ja i sve drugo što možemo da registrujemo. Ostatak svemira je mnogo misteriozniji. Glavni istraživaè, Èarls Benet, kaže da takozvana “tamna materija” èini oko jedne èetvrtine univerzuma. Nauènici nisu u stanju da taèno kažu šta je ta “tamna materija”, ali poznaju njene osobine.

“Zapanjujuæe je da se 73% svemira sastoji od nekog oblika egzotiène, tamne energije. Mi još uvek ne znamo šta je ta tamna energija, ali imamo par ideja.” – naglasio je Benet. Takav sastav univerzuma se slaže sa predviðanjima nekih od astronoma, ali je iznenadio fizièara Džona Bekala, sa instituta za naprednu fiziku. On kaže da je ranije bio vrlo skeptièan u vezi sa tim neobiènim modelom svemira, sada je - meðutim - preobraæen.

“Ova malo verovatna verzija, èudnog svemira, kakav su predvideli astronomi, dobila je potvrdu do detalja.” – veruje Bekal. A Džon Spergel, sa univerziteta u Prinstonu, koji je uèestvovao u ovom projektu, kaže da ovi novi podaci oznaèavaju prekretnicu u astronomiji.

“Dobili smo odgovore na stara pitanja – koliko je star svemir, koliko atoma ima u svemiru, koliko materije ima u svemiru. Ta pitanja su veæ par decenija vapila za odgovorom. Sada možemo da poènemo da postavljamo nova pitanja. Sada znamo KADA su prve zvezde nastale, ali ne znamo KAKO su nastale?” – naglašava Spergel.

To pitanje i druga, slièna, muèiæe astronome u nastupajuæim godinama.

XS
SM
MD
LG