Linkovi

Kako æe funkcionisati orbitalna stanica Alfa - 2003-02-05


Jedan od glavnih argumenata u prilog amerièkog svemirskog šatla, tokom 60-ih i 70-ih godina prošlog veka, bio je da æe oni opsluživati svemirsku stanicu. Meðutim, tek polovinom 90-ih godina – skoro deceniju i po kasnije od planiranog, šatl je poèeo da ispunjava taj zadatak. Šatlovi su krenuli u posete ruskoj svemirskoj stanici MIR, a postali su i okosnica tokom izgradnje sadašnje medjunarodne postaje. Sada, kada su preostala 3 šatla prizemljena – nakon gubitka Kolumbije, postavlja se pitanje kako æe svemirska stanica biti opsluživana i održavana, kao i kako æe na nju biti dopremana nova i sa nje odvožena stara posada. MAJKL KOSTELNIK je zvaniènik NASE, zadužen za programe šatla i svemirske stanice.

“Možete biti sigurni da mi veoma pažljivo razmatramo, kada da poènemo da planiramo, u trenutku kada stvari dovedemo u red, da nastavimo da redovno letimo, kako bi podržavali svemirsku stanicu.”

Gospodin Kostelnik kaže da kratkoroèno gledano podrška nije problem. Zahvaljujuæi ranije planiranom lansiranju ruske teretne rakete, koje je obavljeno u nedelju, dva amerièka i jedan ruski astronaut – koji se nalaze na meðunarodnoj svemirskoj stanici – raspolažu zalihama sve do kraja juna. Bilo je planirano da sadašnju posadu stanice, u martu, zameni nova koju bi dopremio šatl, ali zvaniènici NASE sada kažu da æe ova posada u svemiru ostati duže.

“Meðunarodna svemirska stanica je za sada dosta bezbedna. Naravno, posada æe biti izložena dodatnim zahtevima, pošto æe njihov boravak u orbiti biti produžen.”

Šta više, kako navode zvaniènici NASE, posada svemirske stanice je ponudila da u orbiti ostane koliko god to bude potrebno, dok traje istraga u vezi nesreæe Kolumbije. Meðutim, NASA ne želi da astronaute drži u svemiru duže od 6 meseci, pošto boravak u bestežinskom stanju dovodi do slabljenja kostiju i mišiæa. U sluèaju da zabrana letova šatla bude dužeg roka, najlogièniji naèin za zamenu posade svemirske stanice bio bi upotrebom ruskih letelica SOJUZ, koje su i ranije korišæene da na stanicu dopreme posade i svemirske turiste, koje šalje ruska strana. Jedan od svemirskih brodova SOJUZ se uvek nalazi na svemirskoj stanici, kako bi poslužio za spasavnje posade u sluèaju vanrednih situacija. Ipak, predstavnica NASE za meðunarodne osnose, DEBRA REN, kaže da još uvek nije doneta odluka ni o zameni posade stanice, niti o drugim operativnim pitanjima.

“To moramo da razmotrimo. Za sada nemamo odgovore. Ono što hoæu da kežem je da se nesreæa dogodila prošle subote. Moraæemo da interno, sa našim partnerima, razmotrimo kako da nastavimo.”

Ruski letovi do svemirske stanice, planirani za ovu godinu, ukljuèuju još dva leta bez posade radi dopremanja zaliha, kao i dva sa kosmonautima koji bi trebali da izvrše zamenu letilice SOJUZ, predviðene za vanredne situacije. Zvanièna ruska novinska agencija, ITAR TAS, navodi izjavu jednog èlana kazahstanskog aeronautièkog komiteta, koji je naveo da bi broj ruskih poletanja sa kosmodroma u Bajkonuru mogao i da se poveæa, kako bi se zadovoljile potrebe stanice. Ruski doprinos bi mogao biti dovoljan da se na svemirsku stanicu dopremaju posade i zalihe ali, kako kaže Majkl Kostelnik, samo šatlovi mogu doprineti daljoj izgradnji stanice, što znaèi da je gradnja svemirske stanice obustavljena - do daljeg.

“Šatl je primarna podrška gradnji, pošto je on jedino svemirsko vozilo koje može da nosi teške terete, koje može da odnese velike elemente stanice u svemir, kao i zato što je to jedino vozilo koje može da iz svemira donese opremu.”

NASA nije u stanju da predvidi kada bi štal mogao da poène da leti, kako bi se nastavila gradnja stanice. Nakon eksplozije šatla ÈELINDŽER, 1986-e godine, amerièka svemirska agencija je dve godine i osam meseci flotu šatlova držala prizemljenom, dok su trajali radovi na poveæanju bezbednosti preostalih orbitera. Glavni zvaniènik NASE zadužen za svemisrke letove, BIL RIDI, kaže da bi ova obustava letenja mogla dugo da potraje, dok traje istraga o uzrocima nesreæe KOLUMBIJE.

“Budite sigurni da æemo iskoristiti koliko god vremena bude bilo potrebno da utvrdimo uzroke, da ih ispravimo, da bi se nakon toga vratili letenju. Pa ako za to bude trebalo 3 meseca ili 3 godine, biæe koliko treba…”

KOLUMBIJA je, u narednih 12 meseci, trebalo da odleti do svemirske stanice, posto je NASA ocekivala da æe do tada završiti centralni deo stanice, kako bi na nju mogli biti dodati moduli - laboratorije drugih država. Gospodin RIDI kaže da su, uprkos gubitka KOLUMBIJE, preostali orbiteri dovoljni za potrebe meðunarodne svemirske stanice.

XS
SM
MD
LG