Kratkoroèno gledano, najpre se mora utvrditi šta je uzrokovalo raspad i eksploziju šatla “Kolambija“ i zatim odstraniti problem. Šef NASE Šon O’Kif je èvrsto obeæao u intervjuu te-ve mreži Si-bi-es da æe to biti uradjeno.
“ Utvrdiæemo šta se dogodolo. Dugujemo to porodicama posade . Moramo proveriti svaku pojedinost i ustanoviti šta je pruzrokovalo tu tragediju. Kada to ustanovimo, izvršiæemo korekciju i vratiæemo se letu.“
Èlanovi Kongresa takodje obeæavaju da æe se svemirski program oporaviti. Senator Bil Nelson, demokrata iz Floride, leteo je kao èlan Predstavnièkog doma šatlom “Kolambija“ 1986. godine. Senator Nelson je izneo svoje gledšte u intervjuu te-ve mreži En-bi-si.
”Uveren šam da je volja amerièkog naroda da istražujemo svemir. Nadam se da se ta volja može da ovaploti u odluènom programu koji æe nas odvesti dalje od svemirske stanice, do Marsa ili do povratka na mesec. Tu misiju možemo ispuniti putem svemirskog programa.”
Drugi veteran putovanja u svemir je bivši senator Džon Glen. Poznat kao prvi Amerikanac koji je obleteo zemlju u kapsuli Merkuri“ 1962., Džon Glen se u sedamdeset sedmoj godini života pridružio posadi svemirskog šatla “Diskaveri“ u misiji 1998. Glen je ukazao u intervjuu te-ve mreži En-bi-si da bi amerièku javnost trebalo podsetiti na koristi amerièog svemirskog programa.
“ Trebalo bi imati na umu da nismo u svemiru samo da bi se provozali iz zadovoljstva. U svemiru smo zbog stvari koje imaju vrednost za sve na zemlji.“
Raspad svemirskog satla “Kolambija “ u prošlu subotu iznad Teksasa i tragièna smrt svih sedam èlanova posade predstavlja treæi gubitak ljudskih života u analima amerièkog programa istraživanja svemira. Trojica astronauta šatla “Apolo“ izgubila su život u požaru 1967. godine u Kenedijevom svemirskom centru u Kejp Kanaveralu na Floridi. Svih sedam èlanova posade šatla “Èelendžer“ poginulo je u eksploziji šatla ubrzo posle uzletanja 1986. Bivši astronaut Baz Oldren , drugi èovek koji je kroèio na mesec 1969. godine, predoèio je u intervjuu En-bi-si-ju da današnji svemirski pioniri duguju onima pre sebe da nastave istraživanje nebesa.
“ Smatram da to dugujemo onima koji su izgubili život u požaru “Apola“, eksploziji “Èelendžera“ , eksploziji “Kolumbije“ i svima drugima koji su se žrtvovali za buduænost našeg svemirskog programa.“
Amerièko iskustvo u svemiru oduvek obeæava veliki uspeh i veliki rizik. Predsednik Džon Kenedi je odredio kurs svemirskih istraživanja poèetkom šezdesetih godina proslog veka.
“Naš cilj je da pre isteka ove decenije pošaljemo èoveka na mesec i da ga bezbedno vratimo na zemlju. “
Taj cilj je postignut u julu 1969. godine kada je astronaut Nil Armstrong stupio na Mesec u letu “Apolo-11“ i time ušao u istoriju.
”To je mali korak za èoveka, divovski korak za èoveèanstvo.“
Posle tragedije šatla Kolambija“ drugi amerièki predsednik Džordž Buš pružio je uveravanje Amerikancima da æe se svemirska istraživanja nastaviti.
“Èoveèanstvo vodi u nepoznato van našeg sveta nadahnuæe za otkriæem i èežnja za razumevanjem. Naše putovanje u svemir æe se nastaviti. ”