Da li je ovo poredjenje sa Gutenbergom možda preterano? Uostalom, pronalazak štamparske prese oznaèio je poèetak èitave ere intelektualnog razvoja nazvane ”period prosveæenosti.“ 1995. godine procenjivalo se da u svetu oko 16 miliona ljudi svakodnevno upotrebljava internet. Do 2002. godine ta procena je uveæana za više od 30 puta, na oko pola milijarde svakodnevnih korisnika, ukljuèujuæi mnoge od vas koji se javljate Glasu Amerike preko svojih kompjutera. Ako internet bude rastao po istoj stopi, kroz osam godina svaka osoba na svetu imaæe svoju internet adresu. U Sjedinjenim Državama veæ 60 odsto stanovnika ima pristup internetu od kuæe, sa posla, u obližnjoj biblioteci ili internet kafeu. Istraživaèki centar Pju kaže da je svakodnevna upotreba interneta u Americi sada pravilo, a ne izuzetak. Ova pojava ima mnoge implikacije, neke od njih negativne. Na primer, porast jaza izmedju onih koji se bez po muke snalaze sa kompjuterima i internetom i onih koji èak ne dolaze u dodir sa njima. Ili podela izmedju onih koji znaju engleski - na kome se odvija devedeset posto saobraæaja na internetu - i onih koji ne znaju taj jezik. Viši analitièar u Istraživaèkom centru Pju, Džon Horigan, kaže da su Amerikanci sada navikli da informacije dobijaju skoro trenutno:
”U dalekosežnom smislu, dva su aspekta interneta koja imaju snažne posledice. Jedan je komunikacija svakog sa svakim. Ljudi mogu da šalju poruke jedni drugima ili mnogima odjednom. Drugi je informativna upotrebljivost interneta. U nekim stvarima, internet je potpuno zamenio telefon i druga sredstva za pribavljanje informacija. Tu dolaze do izražaja pretraživaèi. Ljudi obožavaju da se prikljuèe na internet i pronalaze informacije koje ih interesuju.“
Kerolajn Hejtorntvejt, koja predaje informativnu tehnologiju na Univerzitetu države Ilinois, kaže da proseèan korisnik interneta u Americi provodi na vezi 11 sati nedeljno, a iskusniji i 16 sati nedeljno. To su dva puna radna dana, koja su ranije trošena na druge stvari. Da li je u tome poèeo da se gubi koncept humanosti?
”Za mene je to naèin za komunikaciju sa ljudima. Kada smo zapoèeli prelazak sa telefona na i-mejl da li smo nešto izgubili? Statistike pokazuju da se manje gleda televizija i da se manje spava. Ali ovaj podatak o spavanju možda ukazuje na to da su ljudi koji se bave internetom obièno aktivni i ambiciozni ljudi.“
Za mnoge Amerikance, kompjuterska mreža je sada osnovno sredstvo za saznavanje informacija. Ali ono se takodje koristi za kupovinu, pravljenje rezervacija za putovanja, nalaženje novih romantiènih veza, za kopiranje muzike... pa èak i za slušanje radio stanica kao što je Glas Amerike.