Linkovi

Deca samohranih roditelja pate od stresa - 2003-01-28


Petinu domaæinstava u Švedskoj èine samohrani roditelji. Uz rekordnu stopu razvoda u toj, ali i u drugim industrijskim zemljama, tim državnog Nacionalne uprave za zdravlje i socijalnu politiku potražio je odgovore na pitanje u kakvim socijalnim okolnostima žive deca sa jednim roditeljem.

Istraživanje nad 65 hiljada dece trajalo je devet godina, a glavni zakljuèak, objavljen u medicinskom žurnalu "The Lancet" glasi da su deca samohranih roditelja u nepovoljnijem položaju u odnosu na decu koja rastu sa oba roditelja.

”Zakljuèili smo da ta deca izložena poveæanom riziku od raznih bolesti.“

Psiholog Gunila Ringbek Vejtoft kaže da je verovatnije da æe deca sa jednim roditeljem patiti od psihièkih problema, da æe biti sklonija alkoholizmu, zavisnosti od droga i samoubistvu. Studija pokazuje da bi ubedljivo objašnjenje za te probleme mogle da budu finansijske teškoæe -- parametri korišæeni u studiji obuhvatali su pitanje da li roditelj prima socijalnu pomoæ i da li živi u iznajmljenom stanu ili je vlasnik istog. Ispostavilo se da su siromašnija deca u lošijoj poziciji. S obzirom da švedski socijalni program štiti od siromaštva ogromnu veæinu gradjana, Vejtoftova smatra da su deca samohranih roditelja u drugim naprednim zemljama u još goroj poziciji.

”Iz perspektive drugih zemalja i u poredjenju sa njima, socio-ekonomska situacija samohranih roditelja u Švedskoj izgleda prilièno povoljno.“

Medjutim, upravo izostanak istinskih finansijskih nevolja u Švedskoj, naveo je britanskog specijalistu za zdravlje Margaret Vajthed sa Univerziteta u Liverpulu da se zapita da li samo socijalno-ekonomski položaj izaziva probleme koji su navedeni u studiji.

”Studija ukazuje na loš zdravstveni položaj, ali nam ne ukazuje kako je došlo do lošeg stanja, ni šta bismo mogli da uradimo da se ono spreèi.“

Rezultati švedskog istraživanja ide u prilog toj nedoumici. Èak i posle prilagodjavanja rezultata, pri èemu su eliminisane ekonomske razlike u statusu ispitanika, ispostavilo se da su deca samohranih roditelja dvostruko više podložna psihièkim poremeæajima, prekomernoj konzumaiciji alkohola, i pokušaju samoubistva, i da su tri do èetiri puta podložnija uživanju droge.

Dakle, ukoliko širomaštvo nije osnovni razlog, šta jeste? Vajthedova kaže da bi društvena izolacija smohranih roditelja mogla da bude faktor stresa koji oni prenose na svoju decu. Drugi razlog bi mogao da bude siromaštvo - ali ne u novcu, veæ u vremenu koje je potrebno za podizanje dece.

”Od veæine samohranih roditelja se oèekuje da rade i da sami podižu decu. A to nameæe dodatni stres jer rade puno radno vreme - kao službenik i kao roditelj.“

Šta god da je razlog, Vajthedova naglašava da je teško rezultate švedskih idstraživanja primeniti na druge zemlje zbog drugaèijih društvenih okolnosti.

XS
SM
MD
LG