Drugog dana konferencije na kojoj predstavnici OHR-a i Haškog tribunala razmatraju modalitete da sudovi u BiH na sebe preuzmu suðenja licima optuženim za ratne zloèine visoki predstavnik Pedi Ešdaun istakao je da u BiH bez pravde neæe biti trajnog mira, zbog èega pravdi moraju da budu privedeni, ne samo visokopozicionirani dužnosnici, nego i oni na nižem nivou u lancu komande, kao i stotine drugih koji su èinili zloèine..
Predsjednik Haškog suda Klod Žorda kazao je da uspostavljanje Specijalnog vijeæapri Sudu BiH koje æe da bude nadležno za procesuiranje ratnih zloèinaca predstavlja najbolje rješenje ne samo za Tribunal nego i za BiH da uspostavi svoj pravni suverenitet.
"Želimo da Specijalno vijeæe bude institucija BiH, a ne mini tribunal" - istakao je Žorda.
Glavna tužiteljica Tribunala Karla del Ponte naglasila je da je kljuèno pitanje kako BiH može sama da radi na procesuiranju ratnih zloèina, jer je poznato da su lokalne pravosudne institucije više izložene pritisku nego centralna meðunarodna institucija.
Zakljuèci radne konferencije koja se održava bez prisustva predstavnika vlasti i medija u BiH biæe upuæeni Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira koji zasjeda 30. januara.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todoroviæ kazao je da odluka OHR-a da na konferenciju ne pozove domaæe politièare proizilazi iz èinjenice da oni namjerno opstruiraju uspostavu suda koji bi sudio za zloèine poèinjene tokom rata u BiH.
» Sa te strane to je poruka i graðanima BiH i politièkim liderima da ih meðunarodna zajednica ne smatra relevantnim partnerima za iole ozbiljniju stvar. Sa druge strane mi mislimo da nije dobro da meðunarodna zajednica iza zatvorenih vrata radi na osnivanju kriviènog suda koji bi trebalo da funkcioniše u našoj zemlji i da bude nada žrtvama u BiH da æe pravda biti zadovoljena».
Lider Socijalistièke partije Petar Ðokiæ smatra da i ova konferencija potvrðuje da meðunarodna zajednica nema povjerenja u ovu vlast.
« To još jednom govori o paradoksalnom stanju u BiH, da praktièno jedna insstitucija koja po Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumu nema tu vrstu nadležnosti, osim što ju je sama sebi uzela, dogovara tako važno pitanje kao što je funkcionisanje Haškog suda na prostorima BiH.», zakljuèio je Ðokiæ.
