Linkovi

Godišnji pregled: Nauèna dostignuæa - 2002-12-23


Prema èasopisu ”Science“ najznaèajnije u 2002. bilo je otkriæe da molekuli zvani ”mali ribonukleinski lanac,“ ili ”mala RNK,“ kontroliše mnoge funkcije u æeliji. Do sada se verovalo da ribonukleinska kiselina RNK, slièna dezoksiribonukleinskoj kiselini, zvanoj DNK, uglavnom služi za izvršavanje komandi sadržanih u DNK, u vezi sa sintezom proteina potrebnih za odvijanje životnih funkcija u organizmu. Viši urednik èasopisa ”Science,“ Filip Suromi, kaže da novo otkriæe u vezi sa RNK otvara nove moguænosti za leèenje bolesti izazvanih greškama u genima:

”To æe uticati na razvoj, na bolesti kao što je rak, jer je to novi mehanizam autoregulacije æelija. Dakle, radi se o jednom od osnovnih sastavnih delova æelije, u koji se mora prodreti da bi se shvatila biologija i da bi se ostvario napredak u medicini.“

Drugo ovogodišnje dostignuæe u biologiji predstavlja nova tehnologija za dobijanje trodimenzionalnih snimaka æelije, što æe omoguæiti bolji uvid u njene osnovne funkcije. Filip Suromi kaže da je trodimenzionalna slika dobijena pomoæu mlaza elektrona koji snima sloj po sloj æelije:

”Veæina metoda za posmatranje biomolekula svodila se na posmatranje izolovanih biomolekula. Ali oni ne izgledaju tako kada su unutar æelije. Nije važno samo razumeti njihov sastav veæ i u kakvom su medjusobnom odnosu.“

Drugi istraživaèi su, korišæenjem drugaèije metode snimanja, uspeli da snime elektrone dok obleæu oko atomskog jezgra. Ta metoda zasniva se na ultrakratkim pulsevima laserskog svetla, koji traju milijarditi deo milijarditog dela sekunda. Tako dobijen niz ukoèenih snimaka, posmatran jedan za drugim, dao je kratak film elektrona u pokretu.

U oblasti astronomije, teleskopima sa takozvanom prilagodljivom optikom dobijeni su do sada najbolji dokazi o postojanju crne rupe u sazveždju Mleèni put, kao i vulkana na Jupiterovom mesecu Io. Prilagodljiva optika umanjuje efekte difuzije svetla u zemljinoj atmosferi.

2002. je donela nova saznanja i u oblasti ljudskih èula. Urednica èasopisa ”Science,“ Katrina Kelner kaže da su nauènici otkrili u ljudskim oèima æelije koje ne vide svetlo, ali reaguju na svetlosne nadražaje i šalju u mozak signale za podešavanje biološkog èasovnika.

”To predstavlja odgonetku za davnašnji problem - kako to da slepi ljudi ipak reaguju na 24-èasovni ciklus dana i noæi. To pitanje bilo je veoma misteriozno.“

Kao još jedno od najznaèajnijih ovogodišnjih otkriæa, magazin ”Science“ navodi pronalazak šest do sedam miliona godina stare lobanje u zapadnoj Africi, koja ima i ljudske i majmunske karakteristike. Tim otkriæem je vreme pojave prvih ljudskih biæa pomereno za više od tri miliona godina dublje u prošlost.

XS
SM
MD
LG