Linkovi

Èlan amerièke trgovinske komore Džon Sejlor o normalizaciji trgovinskih odnosa sa Jugoslavijom - 2002-12-03


Dž.S.: Kao što znate taj zakonski predlog je velikom veèinom glasova usvojen u Predstavnièkom domu u okviru zakonskog predloga o carinama, nakon èega je poèetkom oktobra upuæen finansijskom odboru u Senatu, gde su neki Senatori izneli primedbe na izvesne delove tog zakonskog predloga, što je usporilo proces. Treba imati na umu da je Senat u to vreme razmatrao 325 zakonskih predloga, pored predloga o normalizaciji trgovinskih odnosa izmedju SAD i Jugoslavije. Taj zakonski predlog nije bio zakoèen politièkim problemima, jer je imao veliku podršku u Senatu, veæ problemima tehnièke prirode, koji su tokom vremena doprineli njegovom zamrzavanju. U medjuvremenu su iskrsla i druga pitanja, a desilo se da je Senat zasedao baš u vreme završavanja svog mandata, te je jednostavno rešeno da se uzmu u razmatranje samo oni zakonski predlozi, koje su senatski odbori veæ usvojili. Pošto je taj predlog bio zadržan u jednom odboru, nije uzet u razmatranje i u ovom momentu je praktièno mrtav.

B.M.: Šta bi sada trebalo uèiniti da se konaèno usvoji zakonski predlog o normalizovanju trgovinskih odnosa izmedju SAD i Jugoslavije?

Dž.S.: Sada, nažalost, treba ponovo poèeti iz poèetka. Zakonski nacrt se mora ponovo podneti tokom zasedanja, novog 108. Kongresa, Predstvanièkom domu i Senatu. Veæ sam se sastao sa šefovima odbora Predstavnièkog doma za namenska sredstva i trgovinu i sa njima razgovarao o tom pitanju. Takodje sam vodio razgovore sa kongresmenom Sešnom, koji je sponzor tog zakonskog predloga. Kongresmen Sešn i ostali su spremni da ponovo u Kongresu podnesu zakonski nacrt o normalizovanju trgovinskih odnosa izmedju SAD i Jugoslavije u okviru zakonskog nacrta o suspenziji carina, sto æe se verovatno dogoditi krajem januara ili poèetkom februara iduæe godine. Takodje postoji alternativna moguènost da povuæemo taj zakonski predlog iz nacrta zakona o suspenziji carina i da ga podnesmo zasebno, ili u okviru nekog drugog nacrta zakona, da bi se spreèilo povezivanje tog nacrta sa oko 300 drugih, što bi ponovo moglo da dovede do njegovog zamrzavanja.

B.M.: Da li oèekujete neke probleme u buduænosti?

Dž.S.: Svakako. Da je zakonski nacrt o normalizovanju amerièko-jugoslovenskih trgovinskih odnosa dospeo u Senat, bio bi usvojen. Medjutim, prošlog meseca je stigla vest o jugoslovenskom kršenju embarga na isporuku oružja Iraku, dok je Karla del Ponte uložila protest u UN zbog toga što Jugoslavija ne saradjuje sa Haškim sudom, što bi moglo da podstakne neke èlanove Predstavnièkog doma i Senata da se ponovo pozabave tim pitanjima i poènu da uslovljavaju usvajanje tog zakonskog nacrta. Oèekujemo da æe se to dogoditi zbog èega æemo morati da formiramo jedan tim i pokušamo da spreèimo da do toga dodje. Nameravamo da razgovaramo sa èlanovima Predstavnièkog doma i Senata da bi ih obavestili o merama koje æe Jugoslavija preduzeti da bi rešila pitanje saradnje sa Hagom i kršenja embarga na isporuku oružja Iraku.

B.M.: Šta bi jugoslovenska vlada mogla da uèini da bi pomogla brzom razrešenju takve situacije?

Dž.S.: Jugoslovenska i srpska vlada veæ pomažu amerièkoj administraciji, posebno preko jugoslovenske ambasade u Vašingtonu. U Beogradu se sada nalaze amerièki vojni struènjaci da bi ustanovili èinjenièno stanje u vezi sa prodajom oružja Iraku, dok jugoslovenske vlasti u potpunosti saradjuju sa amerièkom administracijom, pružajuæi korisne informacije u vezi sa iraèkom kupovinom oružja. To se svakako ovde ceni, s obzirom na situaciju u Ukrajini i Belorusiji, koje porièu bilo kakvu vojnu saradnju sa Irakom i odbijaju da saradjuju sa SAD. Saradnja Jugoslavije sa amerièkom adminstracijom o iraèkom pitanju je naèin na koji treba postupiti. Kada novi jugoslovenski ambasador u Vašingtonu Ivan Vujaèiæ uskoro bude predao akredetivno pismo predsedniku Bušu, on æe moæi da nastupi na Kapitol Hilu, uz podršku Državnog sekretarijata i Sekretarijata za odbranu. Sto se tièe Haga, Jugoslavija mora da pokaže da saradjuje sa Haškim tribunalom. Kao što znate, Karla del Ponete zeli da Karadziæ i Mladiæ budu izvedeni pred lice pravde. Dok oni ne budu uhapšeni, bojim se da niko neæe biti zadovoljan. Kada Jugoslavija ispuni te uslove, posebno u pogledu Mladiæa, dok je sa Karadžiæem teže, jer se nalazi u Republici Srpskoj, pitanje saradnje sa Haškim sudom æe stalno biti na dnevnom redu dok se ne ispune ti uslovi.

XS
SM
MD
LG