Ovakavo ponašanje, kako je obrazloženo novinarima, ima za cilj da visoki predstavnik obrazloži motive donošenja izmjena i dopuna Zakona o Savjetu ministara, jer srpski poslanici smatraju da je ovaj Zakon trebao da bude usvojen u redovnoj parlamentarnoj procedui.
Predsjednik PDP Mladen Ivaniæ ocijenio je da je nametanje zakona o Savjetu ministar štetno jer politièke stranke iz BiH nisu okonèale usaglašavanje stavova oko buduæeg izgleda Savjeta ministara. «Moje je mišljenje da je svako nametanje pogrešno, tim prije što su postojale rezerve na nacrt zakona od strane partija iz RS, vezano prije svega za pitanje konsenzusa, ali još više za organizaciju Savjeta ministar. Sporna su dva ministarstva: Finansija i trezora pošto je fiskalni suverenitet u rukama entiteta i drugo za unutrašnje poslove i bezbjednost», pojasnio je Ivaniæ.
Istog mišljenja bio je i predsjednik SDS-a Dragan Kaliniæ:
”Ne vjerujemo da je postojala potreba za nametanjem rješenja», pogotovo što je postojala moguænost da se kljuène politièke stranke iz RS i Fedracije BiH dogovore oko nekih pitanja koja su bila sporna,“ naglasio je lider SDS-a.
Za lidera Socijalistièke partije Petra Ðokiæa odluka visokog predstavnika predstavlja iznenaðenje. ”Ja zaista mislim da je ovo loš put za BiH, jer imamo dvostruku zakonodavnu aktivnost: sa jedne strane u institucijama koje su izabrali graðani i drugu visokog predstavnika. Taj kalabur ne može obezbjediti demokratski razvoj BiH,“ podvukao je Ðokiæ.
Sa druge strane predsjednik SNSD-a Milorad Dodik smatra da je visokom predstavniku mandatom meðunarodna zajednica dala moguænost da nameæe zakone ali i dodaje da bi bilo bolje da je po ovom pitanju postignut dogovor meðu politièkim strankama u BiH.
”Prvobitna namjera da se uvede 13 ministarstava nije dobila podršku i time sam zadovoljan. Dakle ako je uvoðenje 8 ministarstav odluka visokog predstavnika,ja sam zadovolja. Zakon æe se apsolutno morati ispoštovati iako uz veliku galamu koju neki pokušavaju da dignu, ali od toga nema ništa,“ Dodikovo je mišljenje.
Ma koliko se predstavnici iz Republike Srpske protivili odluka visokog predstavnika je konaèna, a prema izjavama iz OHR-a po kojima je odreðen broj stranka iz Republike Srpske predhodno dao svoju saglasanost na ovaj zakon za pretpostaviti je da se radi o još jednom u nizu protesta koji služi u dnevno politièke svrhe.