D.K.: Pre svega, smatram da je moguæe postiæi mirovno rešenje i da je važno da zemlje širom sveta saradjuju o pitanjima globalne bezbednosti. Ne verujem da je rat neizbežan. Mislim da je mir neizbežan, ukoliko se za to založimo. Svet je medjusobno povezan i svi smo medjuzavisni; svi smo braæa i sestre i ne bi trebalo da ubijamo nasu braæu i sestre bez obzira na njihovu rasu, nacionalnost i veru. Iz tog razloga je medjunarodna saradnja tako važna. Važno je imati sporazume, kao što je sporazum o eliminisanju nuklearnog oružja. Važno je da sklapamo ugovore koji doprinose zbližavanju zemalja širom sveta, kao što su trgovinski sporazumi, sporazumi o zaštiti ljudskih prava i prava radnika i zaštiti ljudske sredine. Važno je da narodi širom sveta saradjuju da bi nenasilje postalo organizacioni princip, a rat stvar drevne prošlosti. I na kraju, mir je praktièan. Uzmite SAD, praktièno je imati mir jer on pospešuje prosperitet. Èim je naša administracija poèela da govori o ratu, vrednost akcija na berzama je opala, cena nafte se poveæala. Poveæanjem cena nafte, opala je produktivnost, gradjani gube posao, dolazi do ekonomske stagnacije. Mir je praktièniji.
B.M.: Irak je zvanièno prihvatio rezoluciju UN i povratak vojnih inspektora. Da li se time utire put miroljubivom rešenju te krizne situacije?
D.K.: Pre svega, Irak nije bio povezan sa prošlogodišnjim teroristièkim napadima na SAD i sa aktivnsotima Al-Kaide, niti je odgovoran za incidente sa antraksom. Irak, prema podacima naše vlastite Centralne obaveštajne agencije, ne poseduje operativno oružje masovnog uništenja, niti je u stanju da lansira takvo oružje na SAD. Pod takvim okolnostima, svakako bi trebalo da budemo u stanju da postignemo sporazumno rešenje sa Irakom. Iraku treba dati moguænost da se ponovo ukljuèi u svetsku zajednicu i, ako su vojne inspekcije naèin da se to postigne, to bi trebalo uèiniti. Bagdad mora da uništi svoje oružuje masovnog uništenja, ako ga poseduje. Medjutim, naš izazov nije samo da postignemo sporazum sa Irakom: problemi postoje izmedju Palestinaca i Izraelaca, Pakistanaca i Indijaca i drugde. Treba da ispitamo situaciju sa svim zemljama koje sada poseduju oružje masovnog uništenja, ili nastoje da ga se domognu, i postignemo sporazum koji bi pomogao svetu da se oslobodi takvog oružja... Moramo usmrtiti rat, pre nego što rat usmrti nas.
B.M.: Kao što znate, nedavno je u javnost izbio skandal o prodaji jugoslovenskog vojnog materijala Iraku. Kakav je stav Kongresa prema tom pitanju i kakve korake bi Beograd trebalo da preduzme?
D.K.: Važno je da se obustavi svaka trgovina oružjem koja doprinosi širenju konflikata. Zemlje imaju pravo na samoodbranu, ali ni pod kakvim uslovima ne bi trebalo ohrabrivati podsticanje na rat. Takodje, moramo pomoæi zemljama da izgrade svoju ekonomiju, a da ne moraju da se oslanjaju na prodaju oružja. SAD bi trebalo da održe svoje obeæanja i da, na primer, pomognu u ekonomskoj obnovi Srbije. Sve zemlje NATO-a, koje su uèestvovale u bombardovanju Srbije, koje je uništilo brojne industrijske objekte, infrastrukturu i prièinilo štetu prirodnoj srdini i zaustavilo trgovinu na Dunavu, sve bi one trebalo da pomognu. SAD se moraju odazvati svojoj odgovornosti da se obnovi ekonomija Srbije. Ako bi se to ostvarilo, više ne bi trebalo da brinemo o prodaji oružja u bilo kom regionu.
B.M.: Gde smo sada u pogledu ekonomske pomoæi i saradnje izmedju SAD i Srbije?
D.K.: SAD još uvek razmatraju to pitanje, mada je manji obim pomoæi veæ odobren i pretpostavljam veæ primljen. Medjutim, SAD imaju moralnu obavezu prema narodu Srbije da ga pomognu da podrži demokratsku upravu. Narod Srbije je odrzao reè i uèinio sve što je mogao da bi dokazao svoje poštovanje i podršku demokratskim institucijama. SAD imaju moralnu obavezu da podrže nastojanja srpskog naroda, koji prihvata demokratiju, da mu se pruži ekonomska pomoæ. SAD bi trebalo i mogu da uèine mnogo toga da pomognu vladi Srbije.
B.M.: Demokrate nisu imale jasan, definisan program na srednjoroènim izborima, te su republikanci odneli veliku pobedu. Šta se dogodilo i šta bi demokate trebalo da uèine da poveæaju svoje izglede na predstojeæim izborima?
D.K.: Narod želi da vidi jasne razlike izmedju stanaka. Demokratska stranka bi trebalo da zagovara ekonomski razvoj i prosperitet, opšte zdravstveno osiguranje, dostupno i bolje obrazovanje svima, i ekološki èistiju sredinu. Demokratska stranka bi trebalo da bude stranka mira i prosperiteta, i ona može da ponovo stekne poverenje amerièkog naroda, koji traga za novim pravcem.
B.M.: Na kraju, da li predlažete konkretne mere?
D.K.: Da. Podržavam ideju unverzalnog zdrvstvenog osiguranja, ideju formiranja sekretarijata za mir, koji bi definisao nenasilje kao organizacioni princip našeg drustva; podržavam zakon kojim bi se zabranilo uvodjenje oružja u svemir, èime bi se ta isturena granica ljudskog istraživanja zaštitila od moguæeg vodjenja ratova. Zagovaram ekonomiju u kojoj bi svi gradjani imali zaposlenje, pa ako privatni sektor ne može da obezbedi radna mesta, to bi onda u krajnoj liniji bila dužnost adminsitracije. Zalažem se za Ameriku u kojoj bi naši stariji sugradjani imali zaštiæene socijalne beneficije i penzije, za Ameriku u kojoj radnici imaju pravo na štrajk, a da to pravo ne bude potkopano vladinim intervencijama u prilog poslodavaca, kao što je to sada sluèaj sa sadašnjim “Heft-Hartley” zakonom. Amerika može da bude bolja, da uèini više, i moja uloga je da saradjujem sa ljudima širom sveta da ovo bude svet mira... i dobrih mogucnosti.