Takozvani ”Kongres u ostavci“ zasedaæe do kraja godine, a deo tog vremena biæe iskorišæen za planiranje prioriteta za sledeæi Kongres. Demokrate u Predstavnièkom domu æe u èetvrtak birati ko æe da zameni dosadašnjeg šefa poslanièkog kluba, Dika Gepharta, koji je posle gubitaka na izborima podneo ostavku. Za favorita se smatra druga po rangu èlanica Demokratske stranke u Predstavnièkom domu, Nensi Pelosi, iz Kalifornije, poznata po svojim liberalnim gledištima. Ona želi da demokrate daju najviši prioritet posustaloj amerièkoj privredi:
”Ujediniæemo se, sve demokrate æe govoriti o tome šta bi trebalo da bude naša ekonomska poruka. Svaki predlog, od bilo koga, o bilo kom pitanju, mora se staviti na probu da li doprinosi rastu privrede? Isto važi i za predsednikove predloge.“
Protivnik Nensi Pelosi, u takmièenju za šefa demokratskog poslanièkog kluba, biæe 32-godišnji Harold Ford, iz Tenesija, jedan od crnaèkih èlanova Predstavnièkog doma. On veruje da æe njegovi umereniji stavovi biti bliži veæini demokrata:
”Kriterijum je šta demokrate mogu da urade u naredne dve godine - ne kao lojalna opozicija ili kao telo koje sprovodi opstrukciju, što èesto èujem od Nensi Pelosi - veæ u tome šta možemo da uradimo kao konstruktivna opozicija.“
U Senatu, u kome su republikanci zadobili veæinu, oèekuje se da æe njihov lider biti senator Trent Lot. On je odmah podvukao važnost poziva predsednika Buša da se pre isteka godine odobri zakon o osnivanju Sekretarijata za nacionalnu bezbednost:
”Ako to ne uèinimo pre isteka sadašnjeg zasedanja, možda æe nam posle biti potrebno èetiri ili pet meseci. Treba da budemo efikasniji i fleksibilniji, jer u pitanju je bezbednost amerièkog naroda.“
Donošenje te odluke usporavaju demokrate koji se protive zahtevima da se šefu novog sekretarijata daju ovlašæenja za zapošljavanje i otpuštanje službenika po kratkom postupku. Vodja dosadašnje, demokratske veæine u Senatu, Tom Dešl, izrazio je nadu da æe nesuglasice biti prevazidjene i da æe zakonski predlog uskoro biti odobren. Dešl æe verovatno zadržati svoj položaj lidera demokrata u Senatu. On je rekao da æe demokrate, uprkos gubitku kontrole nad Senatom, predstavljati kontratežu politici predsednika Buša:
”Držaæemo se svojih principa i boriti se kada budemo mislili da predsednik nije u pravu. To æemo èiniti na polju ekonomije, na polju unutrašnje politike i na polju spoljne politike.“
Iako republikanci sada kontrolišu Senat, demokratska manjina još je dovoljno snažna da spreèava ili oteže davanje podrške predsednikovim predlozima. Koliko æe predsednik Buš biti u stanju da postigne na Kapitol hilu zavisiæe od toga kada i kako æe se demokrate boriti.