Bobmaški napad na Baliju je doveo Australiju u prvu borbenu liniju rata protiv medjunarodnog terorizma. Medju svim politièkim strankama rasprostranjeno je gledište da - u okviru globalne anti-teroristièke kampanje - ne bi trebalo štedeti trud u pronalaženju napadaèa koji su postavili bombe na Baliju. Medjutim, sloga ne postoji u tome kako to postiæi i koja bi uloga Australije trebalo da bude. U centru debate je podrška konzervativne vlade Džona Hauarda stavu Sjedinjenih Država u vezi sa uništenjem iraèkog biološkog, hemijskog i nukelarnog naoružanja, kao važnom komponentom rata protiv terorizma. Gospodin Hauard je rekao da bi - ukoliko Ujedinjene nacije ne uspeju da zauzdaju iraèkog lidera Sadama Huseina - gotovo izvesno usledila vojna akcija, uz podršku Australije. Senator Alan Ferguson je konzervativni predsednik uticajnog odbora gornjeg doma australijskog parlamenta za odnose sa inostranstvom i odbranu. On veruje da je masakr na Baliju otvorio novi front u globalnom ratu protiv terorizma, kojim Australija ima dužnost da patrolira:
”Moramo biti svesni toga šta se dogadja u našem regionu i spajati to sa raspoloživim saznanjima obaveštajnih agencija širom sveta. Iskoristiæemo sve dostupne kapacitete da iskorenimo terorizam i mada je to veoma teško, rešeni smo da odigramo svoju ulogu i uèinimo sve što je u našoj moæi.“ Endru Bartlet je lider Australijskih demokrata, manje, ali uticajne stranke u gornjem domu Parlamenta. On smatra da je podrška premijera vašingtonskoj politici prema Iraku pogrešna: ”Ideja o prvom udaru ili unilateralnoj akciji bilo koje zemlje - Sjedinjenih Država ili neke druge - veoma je opasan presedan. To bi se kosilo sa medjunarodnim pravom i standardnom praksom u medjunrodnim odnosima tokom proteklih 50 ili više godina. Stoga mi vršimo veoma veliki pritisak na našu vladu da zauzme oštriji stav u cilju iskljuèenja te moguænosti. Smatramo da nema dovoljno dokaza o neposrednoj opasnosti, niti da li æe to dovesti do mirnijeg dugoroènog ishoda ili pak izazvati veæu nestabilnost.“ Poglavar australijske anglikanske crkve je rekao da je bombardovanje na Baliju bilo neizbežna konsekvenca bliskog saveza Kanbere sa Sjedinjenim Državama. Doktor Piter Karnli je izjavio da je to bila odmazda za australijsku podršku moguæem unilateralnom amerièkom napadu na Irak:
”Mislim da smo morali da pretrpimo zato što smo blisko vezani za Ameriku. Mislim da bi svaka vlada koja je vezana za Ameriku bila na nišanu. Prilièno je oèigledno da nas izvesni segmenti islamskog sveta vide kao neprijatelje... Mislim da je motivacija terorista prilièno jasna i u mnogim prilikama sam isticao da oni misle da je zapadna kultura nešto što treba mrzeti, nešto zlo. Smatram da to stoji iza teroristièkih aktivnosti.“
Neki u Australiji vide vojni savez izmedju Kanbere i Sjedinjenih Država, koji datira iz pedesetih godina, kao najboljni naèin za borbu protiv medjunarodnog teorizma i postizanje pravde za žrtve na Baliju. Drugi strahuju da bi time Australija bila uvuèena u rat protiv Iraka, što bi moglo naneti neprocenjivu štetu i dovesti gradjane te zemlje u još veæu opasnost od odmazde terorista.