Podrška ogromne veæine poslanika listi èlanova Arafatovog kabineta nije predstavljala iznenadjenje. Od kako su izraelske snage opsele Arafatov komandni kompleks u Ramali, što je okonèano ranije ovog meseca, poveæala se podrška palestinskom lideru. Do tada, Arafat je bio pod intenzivnim pritiskom palestinskog parlamenta da sprovede reforme.
Izrael i SAD su se takodje založili za znaèajne unutrašnje i bezbednosne reforme Palestinske vlasti i za imenovanje novog rukovodstva, za koje je predsednik Buš rekao da “ne sme biti kompromitovano terorizmom.”
U vladu su ušle cetiri nove licnosti, a broj ministara je smanjen sa 21 na 19. Medjutim, novi kabinet je slièan onom èije su èlanove palestinski zakonodavci prošlog meseca primorali da podnesu ostavku. Arafat je rekao da je predan reformi vlade, ali je optužio Izrael da koristi reforme kao izgovor u nastojanju da uništi palestinsku upravu.
U govoru u kome je objavio formiranje kabineta, Arafat je rekao da palestinsko odbijanje izraelske okupacije ne znaèi da Palestnici ne prihvataju postojanje Izraela. Kao što je Arafat rekao, “mi vam pružamo ruku poverenja i granèicu mira da bi smo nastavili putem kojim smo krenuli u Madridu i Oslu.” Mirovni razgovori, vodjeni u ta dva grada, doveli su do istorijskog mirovnog sporazuma sa Izraelom, 1993 godine.
U medjuvremenu, produbljuje se i spor oko finansiranja jevrejskih naselja na okupiranim teritorijama, što preti da obori izraelsku koalicionu vladu. Laburistièka stranka, koju predvodi ministar odbrane, Benjamin Ben-Eliezer, saopstila je da æe glasati protiv budžeta, ukoliko se sredstva namenjenja za izgradnju naselja ne preorijentišu za socijalne potrebe. Premijer, Arijel Šaron, upozorio je da bi takav ishod glasanja doveo do smenjivanja ministara iz redova Laburistièke stranke u njegovom kabinetu, što bi, sa svoje strane, moglo da dovede do prevremenih izbora.