Linkovi

Moguæe posledice rata u Iraku - 2002-09-23


Ekonomisti brinu da bi rat za svrgavanje predsednika Sadama Huseina, kao i Zalivski rat pre 11 godina, mogao da dovede do još jedne recesije u ekonomiji Sjedinjenih Država. Ako ništa drugo, analitièari ukazuju da bi gotovo sigurno doveo do poskupljenja nafte. Ali ako sve proðe dobro, promena režima u Bagdadu bi dovela do ukidanja sankcija Ujedinjenih nacija i donela na tržište više iraèke nafte. Mada bi pre nego što se to dogodi, Sjedinjene Države morale da se oslone na druge proizvoðaèe nafte, kao što su Saudijska Arabija i Rusija - da bi nadoknadile kolièinu iraèke nafte koje tokom rata neæe biti na tržištu. Na prošlonedeljnom sastanku u Japanu, OPEK je odluèio da nastavi proizvodnju na sadašnjem nivou.

“Košmarni scenario bi naravno bilo širenje rata sa Irakom na ceo Bliski istok. To bi moglo da poremeti proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji ili Kuvajtu.”

Alen Biti je meðunarodni ekonomski saradnik londonskog lista “Fajnenšal tajms”.

“Kombinacija svega toga bi prekinula ili ogranièila protok nafte u svetskoj ekonomiji. To je ono zbog èega se ljudi stvarno brinu.”

Sjedinjene Države su najveæi kupac iraèke nafte, ali Irak trenutno proizvodi manje od dva odsto svetske proizvodnje, što je - kako istièe Džon Felmi, glavni ekonomista u amerièkom Institutu za naftu - situacija koja je bitno drugaèija od one pre 12 godina, kada su iraèki tenkovi prešli kuvajtsku granicu.

“Istog trenutka, oko pet miliona barela nafte dnevno je skinuto sa tržišta i to u odnosu na grubo reèeno oko 66 miliona barela dnevne potrošnje. Prema tome, to je bio prilièno veliki udeo svetske potrošnje. Ako biste sada trebalo da ostanete bez sadašnje iraèke proizvodnje, koja izgleda da iznosi manje od milion barela dnevno, u odnosu na otprilike 76 miliona barela dnevne potrošnje, to bi prema tome bio manji deo u pogledu iraèkog znaèaja za svetsku potrošènju.”

Sve ovo podrazumeva da æe Sjedinjene Države dobiti obeæanje saveznika koji proizvode naftu da æe je crpeti na sadašnjem ili višem nivou - èak i ako odbiju da podrže rat. Ipak, kako ukazuje i Alen Biti iz “Fajnenšal tajmsa”, tu se postavljaju još neka dugoroèna pitanja.

“Pretpostavimo da oni odu i vrlo brzo uspeju da smaknu režim Sadama Huseina, ne mislim da æe to biti kraj svega toga. Ne mislim da æe iz pepela odjednom da se pomoli nekakav èarobni demokratski režim i da æe Sjedinjene Države moæi da se povuku. Pre æe se dogoditi da Sjedinjene Države moraju tamo da provedu dugo vremena èineæi ono što ova administracijma ne voli da èini, a to je uspostavljanje države, trošenje vremena i novca na licu mesta u pokušaju da se uspostavi stabilni režim kakav bi administracija tamo želela.”

A za to je potreban novac. Zvaniènici administracije predsednika Buša nevoljno govore o takvim scenarijima i više vole da zadrže fokus na razlozima za uklanjanje Sadama Huseina. Meðutim, ekonomski savetnik Bele kuæe, Leri Lindzi, procenjuje da bi cena rata sa Irakom dostigla 200 milijardi dolara. Prethodni put kada su se amerièke trupe borile u Persijskom zalivu, Kuvajt i Saudijska Arabija su podnele najveæi deo troškova koji se procenjuju na 60 milijardi dolara. S obzirom da se veæina arapskih saveznika javno protivi ratu, moguæe je da bi Sjedinjene Države ovog puta morale da podnesu najveæi deo troškova.

XS
SM
MD
LG