Linkovi

Stvaranje antiteroristièke koalicije je bilo lakše - 2002-09-11


Tokom prvih osam meseci Bušovog predsednièkog mandata, spoljna politika je bila usmerena uglavnom na dobrosusedske odnose. Njegovo prvo predsednièko putovanje van zemlje, mesec dana nakon stupanja na dužnost, bilo je odlazak u Meksiko. Bivši guverner Teksasa je veæ poznavao meksièkog predsednika Visentea Foksa. Nedelju dana pre napada, Buš je doèekao lidera Meksika u Beloj Kuæi, kao prvog zvaniènog gosta, istièuæi da SAD nemaju važnijeg saveznika od Meksika.

”Imamo šansu da stvorimo vek Amerikanaca, u kojem svi naši ljudi - sa Severa i sa Juga - imaju blagoslov slobode.“

Meðutim, teroristièki napadi su primorali predsednika da vodi drugaèiju spoljnu politiku. Manje od 10 dana nakon napada, predsednik je pozvao ostatak sveta da izabere stranu.

”Ili æete biti sa nama, ili sa teroristima. Od danas - svaka zemlja koja nastavi da pruža utoèište ili podršku teroristima, biæe smatrana neprijateljskom.“

Predsednik je uputio dve poruke kako bi okupio saveznike. Dok je, s jedne strane, upozoravao Evropu da se takoðe suoèava sa teroristièkim pretnjama, Buš je uverarvao arapske lidere da se ne radi o borbi protiv Islama. U Evropi, predsednik je, poèetkom ove godine, izjavio u nemaèkom parlamentu da teroristi idu putem fašista i nacista.

”Oni koji traže rakete i užasno oružje, takoðe su upoznati sa mapom Evrope. Kao i u sluèaju pretnji iz jednog drugog doba, na njih se mora odgovoriti - one se ne mogu ignorisati.“

Predsednik Buš se sreo nekoliko puta sa arapskim liderima, tražeæi njihovu podršku u borbi protiv terorizma. Nakon sastanka sa Bušom, u februaru ove godine, jordanski kralj Abdulah je rekao da je amerièki predsednik objasnio da arapski lideri ne mogu biti neutralni u tom ratu.

”Mislim da je oèigledno da ima onih koji su na strani dobra i onih koji su na strani zla, a postoje i neke zemlje koje su izmeðu, koje još nisu odluèile. Zato, mislim da je politika SAD i nas ostalih bila jasna svima: Koju stranu želite da izaberete?“

Veæina onih država koje su se pridružile antiteroristièkoj koaliciji, nadaju se da bi njihova podrška mogla da podstakne predsednika da bude kooperativniji po razlièitim multilateralnim pitanjima, od klimatskih promena do kontrole naoružanja. Meðutim, predsednikov pogled na svet nije otišao dalje od borbe protiv terorizma. Njegova administracija je angažovanija na Bliskom istoku. Posle insistiranja evropskih i arapskih saveznika, on èini više da bi se zaustavilo izraelsko-palestinsko nasilje. Evropljani su pozdravili njegov sporazum sa Rusijom o smanjenju nuklearnog arsenala, ali su kritikovali Bušovu odluku da se jednostrano povuèe iz Sporazuma o zabrani antibalistièkih raketa, iz perioda Hladnog rata, kako bi SAD mogle da razmeste sistem protivraketne odbrane. Predsednik sada pokušava da pridobije podršku za akciju protiv iraèkog lidera Sadama Huseina. Meðutim, on shvata da mu je to mnogo teže, nego stvaranje antiteroristièke koalicije, neposredno nakon dogaðaja 11. septembra. Mnoge zemlje koje su se pridružile borbi protiv teroristièke mreže Al Kaida, odbijaju da pruže podršku bilo kakvoj vojnoj akciji protiv Iraka. Predsednik Buš smatra da bi iraèki lider Sadam Husein trebalo da bude svrgnut, zato što razvija oružje za masovno uništenje, i zato što bi mogao da pomogne teroristima da ododju do hemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja.

XS
SM
MD
LG