Linkovi

Muzej amerièke finansijske istorije - 2002-07-12


Šezdesetih godina, Džon Hercog, berzanski posrednik specijalizovan za opskurne akcije, naišao je na dokumet Železnice Njujorka i Harlema koji je potpisao železnièki magnat Vilijam H. Vanderbilt. To otkriæe obeležava poèetak njegove transformacije u kolekcionara antièkih finansijskih dokumenata i eksponata. Tokom niza godina, on je èesto razgovarao o javnom izlaganju svoje rastuæe riznice. Medjutim do ostvarenja te ideje dovela je tek finansijska katastrofa.

”Stvarni motivišuæi faktor se javio nakon pada berze 1987. godine kad su mediji i komentatori govorili: ”Šteta je da niko ne studira finansijsku istoriju Amerike, jer da je to sluèaj, bili bi u moguænosti da steknemo perspektivu o onome što se upravo dogodilo“. Tada sam rekao: ”Samo momenat. Ja skupljam sve te stvari - ja vidim šta se dogodilo pre.“Do tog trenutka skupio sam prilièno znaèajnu kolekciju.“ 1988. godine, Muzej amerièke finansijske istorije zvanièno je otvoren u donjem delu Menhetna. Prvi amerièki Sekretar za finansije, Aleksandar Hamilton, èovek koji je uspostavio amerièki finansijski sistem, imao je svoju pravnu kancelariju na tom mestu i ta zgrada je bila sedište kompanije Standard Oil, u kojoj je generalni direktor Džon D. Rokfeler držao svoj ured do 1897. godine.

Berzanski telegraf je jedan od eksponata u muzejskoj stalnoj postavci. To je identièna replika onog kojeg je izumeo Tomas Edison, sem što nije povezan sa telegrafskom trakom veæ kompjuterom. Odmah iznad tog berzanskog telegrafa visi požutela traka koju je saèuvao jedan bostonski berzanski posrednik 29. oktobra 1929. na dan kraha berze, kojim je obeležen poèetak Velike depresije u Sjedinjenim Državama. Posetioci takodje mogu videti zlatne poluge koje su pronadjene na potonulom brodu Centralna Amerika i kompjutersku igru koja im omoguæava da trguju na berzi baš kao što to rade berzanski posrednici na Vol Stritu. Ovaj muzej svake godine poseti 35 hiljada posetilaca, ukljuèujuæi turiste iz zemalja širom sveta i naravno ogromni broj studenata. Trenutna postavka ”Vels Fargo: 150 godina preduzetnièkog duha“ elokventno govori o edukativnoj strani ovog muzeja. Henri Vels i Vilijam Fargo su osnovali kompaniju Ameriken ekspres 18. marta, 1850. godine. Dve godine nakon toga oni su na Vol Stritu u Njujorku osnovali kompaniju za bankovnu i eskpresnu poštu Vels Fargo, pošto je njihov upravni odbor u Ameriken ekspresu glasao protiv ekspanzije širom zemlje. Kompanija Vels Fargo je postala prvo amerièko nacionalno obeležje.

XS
SM
MD
LG