Predsednik Putin je ukazao da je Rusija jedina ekonomski jaka zemlja na svetu koja nije èlan Svetske trgovinske organizacije--pokretaèa medjunarodne trgovine i ekonomskog razvoja putem smanjenja carina.
Predsednik Putin je predoèio da bi za Rusiju bilo “opasno i nepromišljeno“ da ostane van Svetske trgovinske organizacije i da veæi deo ruskog poslovnog sektora podržava uèlanjenje u tu organizaciju. Predsednik Putin daje prioritet prijemu Rusije u Svetsku trgovinsku organizaciju i oèekuje se da æe ponoviti svoj apel pred svojim kolegama u Grupi 8, na samitu ove nedelje u Kanadi. Predsednik Putin je ukazao da je glavni cilj vlade koju predvodi da poboljša životni standard u Rusiji. Prema njegovim reèima, tržišna privreda i snažna trgovina su vitalne za postizanje tog cilja.
“Potrebna su nam strana tržišta, potrebno je da poveæamo poverenje i pouzdanje, “ naglasio je predsednik Putin . Prema njegovim reèima, Rusija, koja je svojevremeno bila nepritatelj industrijalizovanih zemalja , sada mora postati njihov punopravan partner . Putin je takodje naglasio potrebu za bližim vezama sa evropskim zemljama i pozdravio sve širu Evropsku uniju kao glavnog trgovinskog partnera.
Putin je ,medjutim, prigovorio Evropskloj uniji zbog toga što æe zahtevati vize od Rusa koji putuju kopnom u Kalinjingrad i iz njega. Tu rusku enklavu odvajaju od Rusije Poljska i Litvanija i zahtev za vize bi mogao stupiti na snagu kada te dve zemlje budu primljene u Evropsku uniju, verovatno do 2004. godine.
Predsednik Putin je tek drugi put od stupanja na dužnost održao tako dugu i svestranu konferenciju za novinare. Sastanak je trajao preko dva sata i sadržavao širok krug pitanja u prisustvu preko sedamsto ruskih i stranih novinara. Mnoga pitanja novinara su se ticala domaæih pitanja, poput obrazovanja , agrarnih i penzionih reformi i briga sa kojima su suoèeni široko razasuti ruski regioni. Bilo je postavljeno i pitanje o situaciji u Èeèeniji. Putin je ukazao da je u toku proces normalizacije u toj ocepljenoj republici gde se separatistièki gerilci bore protiv ruskih vojnika , dok ruska vlada podržava sadašnju èeèensku vladu. Putin je bio takodje upitan o takozvanim operacijama “èišæenja“u Èeèeniji u kojima ruski vojnici tragaju za èeèenskim civilima i pritvaraju ih po svojoj volji pod sumnjom za veze sa pobunjenicima. Predsednik Putin je priznao da se operacije èišæenja moraju obustaviti, ali je istakao da se to može dogoditi kada èeèenske vlasti i èeèenske specijalne snage budu bolje kontrolisale situaciju na terenu. Putin je izrazio nadu da æe se to dogoditi do iduæe godine i naveo da su u toku pripreme za referendum o novom èceèenskom ustavu.
Nije promaklo ni pitanje o Bliskom istoku. Putin je ponovio da je ruska vlada zabrinuta zbog situacije u tom delu sveta. Predsednik Putin je izrazio uverejne da bi resenje izraelsko-palestinskog sukoba trebalo da se temelji na rezolucijama Ujedinjenih nacija i apelovao je na Palestince da preduzmu sve što mogu da bi spreèili teroristièke napade. Putin je takodje upozorio da bi bilo “opasno i pogrešno“ da se palestinski vodja Jaser Arafat ukloni sa politièke scene jer bi to jedino dovelo do radikalizacije konflikta.