Linkovi

Analitièar Kejto instituta, Geri Dempsi, o amerièkoj pomoæi Jugoslaviji - 2002-06-04


G.D.: Da, to se može dogoditi. Amerièki Kongres svake godine odluèuje zakonom o uslovima koji se moraju ispuniti da bi se pomoæ odobrila. Sasvim je moguæe da na kraju ove godine Kongres usvoji novi paket predloga kojima bi se zahtevalo uspostavljanje novih uslova. Takodje nije izvesno da æe Haški tribunal biti zadovoljan, na primer, novim nastojanjima Srbije da stavi na raspologanje tražena dokumenta. Miloševiæ je èuven po tome da je telefonski izdavao naloge, tako da možda i nema pisane dokumentacije. Ukoliko ne postoji takva pisana dokumentacija, a Hag toga nije svestan, tribunal bi mogao to da protumaèi kao da Beograd nije spreman da saradjuje, što nas opet vraæa na sam poèetak.

B.M.: Èije gledište o pomoæi preovladuje -- administracije ili Kongresa?

G.D.: Politika prema tom pitanju je pomalo šizofrenièna, pošto postoje razlièita gledišta za koja se zalažu razni interesi. Državni sekretarijat i Kolin Pauel donose odluku o tome da li je Jugoslavija ispunila uslove, ali Kongres je taj koji definiše standarde i uslove za odobravanje pomoæi. Tu postoje dve vrste dinamike: u samom Državnom sekretarijatu postoje zvaniènici od karijere kao i osoblje zaostalo iz prethodne adminstracije. I jedni i drugi imaju svoje planove. Oni iz prethodne adminsitracije zainteresovani su da se održi politika predjašnje adminsitracije za koju su se zalagali proteklih osam godina. Reè je o složenom odnosu opreènih interesa.

B.M.: U svetlu onoga sto kažete da li je stvarna promena amerièke politike prema Jugoslaviji moguæa?

G.D.: Tokom vremena može doæi do promene. Problem je u tome sto je veliki deo pomoæi uslovljen stabilnošæu u Beogradu. Kada nema stabilnosti, pomoæ se odobrava. Tu naravno postoji kontradikcija u samoj politici. Sada je situacija donekle nestabilna, traže se izbori, i verovatno æe usled toga pomoæ biti pružena. Ali, stvarna stabilnost u zemlji je nužna da bi se privukle direktne strane investicije. Medjutim, dugoroèno pružanje pomoæi neæe doprineti stvaranju stabilnih uslova, koji bi bili povoljni za strane investitore da bi Jugoslavija postala samoodrživa zemlja.

B.M.: I na kraju, kakva je uloga amerièkih politièara, kao što je, recimo, senator Džozef Bajden, u tom pitanju ?

G.D.: Senator Bajden je definitivno zainteresovan da u bliskoj buduènosti postane predsednièki kandidat. Rigorozan stav prema pomoæi Jugoslaviji je naèin da potvrdi da se snažno zalaže za ljudska prava, da je ozbiljna osoba sto se tièe spoljne politike i da treba glasati za njega. Posledice takvog stava na unutrašnjem planu, posebno u državi Delaver, neæe biti problematiène i biraèi se zbog toga neæe uzdržavati da glasaju za njega. Takav politièki stav može samo biti koristan za Bajdena lièno, a i vizavi sadašnje administracije, jer ga prikazuje kao snažnog zagovornika ljudskih prava.

XS
SM
MD
LG