Linkovi

Amerièki Senat podržao proširenje NATO-a - 2002-05-17


Senat je izglasao da se na ime bezbednosne pomoæi Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Slovaèkoj, Sloveniji, Bugarskoj i Rumuniji odobri ukupno 55 miliona dolara. Navedene zemlje -- pored Albanije i biše jugoslovenske republike Makedonije -- žele da postanu èlanice NATO-a. Zakonskim predlogom, usvojenim prošlog novembra u Predstavnièkom domu, podržava se u opštim crtama proširenje NATO-a, ali ne i specifièni kandidati za èlanstvo. Prema reèima predsedavajuæeg Senatskog odbora za inostrane odnose, demokratskog senatora Džoa Bajdena: ”To æe pomoæi NATO-u da proširi zonu stabilnost na istok i jug Evrope tako da æemo veæ iduæe decenije moæi da kažemo, po prvi put u novijoj istoriji, da je Evropa celovita i slobodna“.

Medjutim neki senatori izražavaju zabrinutost zbog porasta èlanstva NATO-a. Republikanski senator iz države Virdžinije, èlan Odbora za pitanje oružanih snaga Džon Vorner, glasao je protiv te mere jer veruje da kandidovane zemlje nisu dovoljno spremne da se pridruže savezu: ”Moramo pazimo na NATO dok pozivamo sve više zemalja da postanu èlanice alijance jer bi to moglo znatno da oslabi Severoatalnski savez“.

Senator Bajden je na to uzvratio da æe vojna pomoæ, koja je predvidjena zakonskom merom, omoguæiti zemljama kandidatima da udovolje strogim standardima èlanstva. Republikanski senator iz Teksasa, Kej Bejli Haèinson -- koja je glasala za zakonski predlog -- pokrenula je pitanje troškova koje proširenje NATO-a uzrokuje SAD i zapitala se da li je alijansa uopšte još potrebna: ”To je odbrambeni savez koji trebalo da štiti demokratske zemlje Zapadne Evrope od komunistièke pretnje sa Istoka. Ta pretnja je išèezla“.

Zakonodavna tela svih 19 zemalja èlanica NATO-a moraju da ratifikuju uèlanjenje novih zemalja. Podsetimo da su se Èeška republika i Madjarska pridružile NATO-u 1999. u prvoj rundi proširenja zapadnog saveza.

XS
SM
MD
LG