Linkovi

Amerièki struènjaci o Medjunarodnom kriviènom sudu - 2002-05-08


Objašnjavajuæi odluku o povlaèenju amerièkog potpisa sa Rimske povelje, èlanovi administracije predsednika Džordža Buša su naveli da se osnove Meðunarodnog kriviènog suda kose sa ovlašæenjima Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i ujedno narušavaju demokratski princip da svaka vlast, pa i pravosudna, mora da polaže raèun za svoj rad. Naš sagovornik, Rièard Diker se ne slaže sa takvom ocenom:

“Tim se argumentom prenebregava ono što piše u povelji prema kojoj, kada Savet bezbednosti razmatra situaciju koja se tièe održavanja meðunaradne bezbednosti i mira, može da usvoji rezoluciju kojom se Meðunarodnom kriviènom sudu nalaže da suspenduje istragu ili suðenje za period od godinu dana, odnosno dok Savet bezbednosti rešava krizu. Pošto je Meðunarodni krivièni sud obavezan da poštuje takve odluke, nije logièna primedba da on uzurpira nadležnost Saveta bezbednosti. No, Sjedinjene Države od poèetka žele da Meðunarodni krivièni sud bude pod kontrolom Saveta bezbednosti, odnosno njenih pet stalnih èlanica, koje bi imale pravo veta na pokretanje istrage i sudskog procesa. Sud bi time, rekao bih, bio izložen pritisku jedne krajnje politizovane institucije, a ne obrnuto. Time bi takoðe bila podrivena nezavisnost i nepristrasnost suda. Postao bi ad hoc sud èiji bi se rad prekidao ili nastavljao zavisno od politièkih potreba pet èlanica Saveta bezbednosti. Takvo rešenje je bilo neprihvatljivo velikoj veæini delegacija koje su uèestvovale u pregovorima o osnivanju suda i zato je odbijen. A što se tièe polaganja raèuna i tužioci i sudije odgovaraju zemljama koje su ih imenovale”.

Zvaniènici administracije takoðe navode da Meðunarodni krivièni sud, kako je sada, zamišljen ugrožava suverenitet Sjedinjenih Država, jer pretenduje na univerzalnu nadležnost. Ukazuje se, na primer, na rizik da zemlje koje su ratifikovale osnivanje meðunarodnog suda pristanu na predaju amerièkih državljana, koji se nalaze na njihovim teritorijama iako Sjedinjene Države nisu potpisnica Rimskog sporazuma.

“To je suštinski prigovor Sjedinjenih Država na raèun meðunarodnog suda. Meðutim, u stvarnom životu Sjedinjene Države za suðenje stranim državljanima koriste veliki broj konvencija u domenu borbe protiv terorizma, otmica aviona i kidnapovanja i to bez obzira da li su ih ratifikovale zemlje tih graðana. Tvrdnja da je sa pravnog stanovišta problematièno primenjivanje sporazuma na graðane iz zemalja koje ga nisu ratifikovale, u najmanju je ruku neiskrena i nedosledna.”

Nina Bang-Jensen, izvršni direktor Koalicije za meðunarodnu pravdu pitanje moguæih politièki pristrasnih tužbi protiv amerièkih državljana posmatra iz perspektive amerièke vojske:

“Od svih zemalja, Sjedinjene Države imaju najveæi broj vojnika stacioniraih izvan svojih granica. Njih preko 200,000 se nalazi na mnogim, èesto veoma teškim mestima u svetu. Sasvim je moguæe da administracija brine da bi neke zemlje, i neki tužioci Meðunarodnog kriviènog suda teško odoleli izazovu da podižu optužnice protiv amerièkih državljana. Meðutim, pobornici suda naglašavaju da za to postoje mali izgledi, jer amerièki pravosudni sistem, a posebno vojno sudstvo uživa veoma visok ugled u svetu. No, s druge strane opravdana je zabrinutost da bi zbog postojanja Meðunarodnog kriviènog suda mogle biti obeshrabrivane intervencije u odbrani meðunarodnog humanitarnog prava. Èinjenica je da u amerièkoj politici vlada veoma snažna izolacionistièka struja. To je jedan od razloga što se Sjedinjene Države nisu angažovale u Ruandi.”

Odluka Bušove administracije da povuèe potpis sa rimskog sporazuma nije ništa novo, kaže Nine Bang-Jensen:

“Mislim da je ova odluka ustupak desnièarskim èlanovima administracije. No, sama izjava nije iznenaðenje. To je bio i stav Klintonove administracije, koja je iznela da Sjedinjene Države neæe ratifikovati rimsku povelju. A to što je odluka tako javno obelodanjena, govori da je u funkciji domaæih politièkih potreba”.

Odluku o povlaèenju amerièkog potpisa, Rièard Diker ocenjuje iz istorijskog ugla:

“Podrška ovom suda je izuzetno velika u Evropi, Africi, Latinskoj Americi, Južnom Pacifiku, stoga amerièka reakcija neæe omesti rad meðunarodnog suda, ali æe baciti senku na amerièko zalaganje za vladavinu zakona u svetu. Iz istorijske perspektive gledano, ova æe odluka biti ocenjena kao kratkovida i besmislena”.

XS
SM
MD
LG