Šef Koordinacionog centra Nebojša Èoviæ izjavio je na konferenciji za novinare da zvanièni Beograd nije za podelu Kosova i zatim predstavio osnove plana za povratak raseljenih prema kome se predlaže formiranje 24 grupacije naselja za povratak, objedinjavanjem enklava u kojima žive Srbi i drugi nealbanci. Po Rezoluciji 1244, taèka 9c, situaciju sitnih enklava treba prevaziæi stvaranjem grupacija naselja. Hoæemo da izaðemo iz enklava jer one su geta, rekao je Èoviæ.
Grupacije naselja formirale bi se u Prizrenu, Gnjilanu, Vitomirici, Velikoj Hoèi, Istoku, Klini, Graèanici, Lipljanu, Novom Brdu, Kosovskoj Kamenici, Goraždevcu, Zveèanu, Ranilugu, Partešu, Vitini, Osojanu, Gori, Leposaviæu, Prilužju, Sirinièkoj Župi, Obiliæu, Kosovu Polju, Sredaèkoj Župi i Zubinom Potoku. Sredstava za povratak raseljenih, kaže Èoviæ, obezbedila bi se iz budžeta Srbije i Kosova i donatorske konferencije.
Povodom finansijske pomoæi meðunarodne zajednice Èoviæ je rekao da je Srbima pre izlaska na izbore od meðunarodnih subjekata obeæavano mnogo kad je u pitanju povratak na Kosovo. Kako su se izbori završili, tako su poèeli da koèe, rekao je Èoviæ i to ilustrovao primerom da je 21. januara dogovoreno da se u aprilu održi donatorska konferencija vezana za povratak raseljenih a onda je konferencija odložena.
Èoviæ je saopštio da vlasti u Beogradu nisu prihvatile plan UNMIK za privatizaciju na Kosovu i istakao da prvo moraju da se namire poverioci jer Jugoslavija duguje na ime Kosova ukupno milijardu i trista miliona dolara.
U medjuvremenu, odlazak optuženih za ratne zloèine u Hag i dalje je tema koja zaokuplja zvanièni Beograd. Iz jugoslovenskog ministarstva pravde saopšteno je da jedan od najbližih saradnika bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševiæa i haški optuženik Nikola Šainoviæ u èetvrtak odlazi u Hag. Uz Šainoviæa, u Hag odlazi i Momèilo Gruban, optužen za zloèine u logoru Omarska u Bosni i Hercegovini. A bivši predsednik Republike Srpske Krajine Milan Martiæ otputovaæe u Hag posle uskršnjih praznika, izjavio je njegov advokat Strahinja Kastratoviæ. Martiæ je pred Haškim tribunalom optužen za ratne zloèine poèinjene na podruèju Hrvatske.
Srpski ministar policije Dušan Mihajloviæ izjavio je da je Zakon o saradnji sa haškim tribunalom precizno odredio ulogu policije u njegovoj primeni i da zato ne oèekuje nikakve probleme pri hapšenju haških optuženika. Ministar Mihajloviæ odreèno je odgovorio na novinarsko pitanje da li æe na hapšenju oficira Vojske Jugoslavija Veselina Šljivanèanina morati da se angažuje i neka od specijalnih policijska formacija. Ne oèekujete valjda da æe gospodin Šljivanèanin pružiti otpor nekom policajcu koji doðe kod njega da ga privede sudu, rekao je ministar Mihajloviæ.
Potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus ocenio je da saradnja sa Haškim tribunalom više ne bi smela da se zasniva na uslovljavanjima, nego na partnerskim odnosima, dodajuæi da je najpogodnija formula za to Ugovor o pridruživanju i stabilizaciji sa Evropskom unijom. Upitan kakve sve uslove Jugoslavija treba da ispuni da bi postala èlan "Partnerstva za mir", šef jugoslovenske diplomatije Goran Svilanoviæ je odgovorio da je puna saradnja sa Haškim tribunalom prvi uslov koji se postavlja pred Jugoslavijom u svim odnosima sa meðunarodnom zajednicom.