Linkovi

Intervju sa Gerijem Dempsijem, analitièarem instituta Kejto - 2002-04-19


G.D.: Mislim da samo usvajanje zakona o saradnji sa Haškim sudom neæe zadovljiti SAD, veæ æe se morati izruèiti optuženi za ratne zloèine. Stvarno pitanje je koliko optuženih bi trebalo izruèiti, da li svu dvadesettrojicu sa upravo objavljenog spiska, sto bi moglo da potraje dugo vremena. Ako je ukljuèen i predsednik Srbije, Milan Milutinoviæ, on neæe moæi da bude izruèen, koliko ja znam, do 2004. godine. Ukoliko amerièka administracije bude izrièito zahtevala ekstradiciju svih optuženih za ratne zloèine, pre nego što nastavi finansijsku pomoæ Srbiji ili potrvrdi odobrenje zajmova Svetske banke, moglo bi da prodje dugo vremena.

B.M.: Kao što znate, potpredsednik savezne vlade Miroljub Labus nalazi se u poseti Vašingtonu i vodi razgovore sa predstavnicima Svetske banke i drugih monetarnih institucija, kao i sa amerièkim zvaniènicima. Kakve su moguænosti da Jugoslavija ponovo stekne status najpovlašænije zemlje u trgovinskim odnosima sa SAD?

G.D.: Ta moguènost je slaba ili nepostojeæa, pošto amerièki državni sekretarijat donosi odluku o tom pitnaju, kao i o sertifikaciji saradnje sa Haškim sudom. Jedna odluka prethodi drugoj. Ne mogu da zamislim situaciju u kojoj bi se odobrio status najpovlašæenije nacije pre nego što bi se ispunili uslovi saradnje sa Haškim sudom.

Treba takodje ukazati da, bojim se, dolazi do dezintegracije politike usredsredjene na slovo zakona i pravdu, i prelazi se na politiku ponižavanja. Imamo stalan obrazac vršenja pritiska na Beograd da javno kapitulira na ovaj ili onaj naèin. Smatram da politika ponižavanja nije veoma produktivna za odnose izmedju dve zemlje, a isto tako ni na unutrašnjem planu politièke scene u Srbiji. Ovakvom politikom se potkopava unutrašnja stabilnost i podstièe napetost izmedju predsednika Jugoslavije i premijera Srbije. Takodje se potkopava ekonomija, pošto na neki naèin amerièka administracija drži privredu Srbije kao taoca amerièke finansijske pomoæi, i što je još važnije, onemoguæava joj pristup medjunarodnim kreditnim institucijama.

B.M.: Jugoslavija se založila da se 23 osobe optužene za ratne zloèine dobovoljno predaju Haškom sudu, ili æe, u protivnom, biti suoèene sa ekstradicijom. Da li bi pokušaj hapšenja tih osoba mogao da izazove nemire u toj zemlji?

G.D.: To sve zavisi od toga ko æe biti uhapšen. Ukoliko se uhapse manje važne osobe, to bi moglo da izazove proteste na lokalnom nivou. Ukoliko se uhapsi osoba nacionalnog znaèaja, to bi moglo da destabilizuje zemlju na dramatièan naèin, naroèito ako bude uhapšen, recimo, Milutinoviæ. To bi bilo veoma destabilizujeæe jer bi trebalo zakazati nove izbore, što bi zadalo dodatne teškoæe vladi premijera Djindjiæa.

XS
SM
MD
LG