Poslanici parlamenta srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini, Republike Srpske, kasno sinoæ okonèali su višemjeseènu aktivnost na utvrdjivanju i izglasavanju amandmana na entitetski Ustav kojim se garantuje i puna konstitutivnost svih naroda i nacionalnih manjina i njihovo jednakopravno uèešæe u svim oblicima i na svim nivoima vlasti. No, samo izjašnjavanje ukazalo je na izuzetno oštro polarizovanu podjelu po nacionalnoj osnovi parlamentaraca, pa je za prijedlog ustavnih amadmana koje je u ime srpskih poslanika predložila Partija demokratskog progresa glasalo svih 68 poslanika stranaka iz Republike Srpske, dok su protiv ovog prijedloga glasali poslanici stranaka iz Federacije Bosne i Hercegovine, njih, 13 - 12 Bošnjaka i jedan Hrvat, od ukupno 15 koliko ih ima u parlamenu srpskog entiteta.
Inaèe, prije nego li je usvojen prijedlog ustavnih amadmana srpskih poslanika, odbijen je prijedlog amandmana parlamentarne Ustavne komisije, svakako istim omjerom glasova ali suprotnim rezultatom, za prijedlog Ustavne komisije glasali su poslanici iz Federacije, njih 13, a protiv su bili svi srpski poslanici, njih 68.
Bitne razlike izmedju ova dva prijedloga su; službeni jezik Bošnjaka u Republici Srpskoj je bošnjaèki, a ne bosanski, a predsjednika i podpredsjednike republike biraæe neposredno biraèi, a ne sastav Narodne skupštine. Da ne ulazimo u detalje navedimo još da oba prijedloga potvrdjuju uèesæe u vlasti na osnovu rezultata popisa stanovništva iz 1991. godine, kao i klauzulu da predsjednici skupštine i vlade i podpredsjednici moraju biti iz razlièitih konstitutivnih naroda.
Zadovoljni obavljenim poslom, najviši entitetski funkcioneri izjavili su - Dragan Kaliniæ, predsjednik parlamenta, ujedno i predsjednik najbrojnije Srpske demokratske stranke; "Otkako je osnovana Republika Srpska, odnosno otkako je u Dejtonu utvrdjena kao jedan od ravnopravnih entiteta Bosne i Hercegovine, nije bilo važnijeg dogadjaja za njenu buduænost od ovog današnjeg zasjedanja."
Predsjednik Vlade Republike Srpske, ujedno lider veoma uticajne Partije demokratskog progresa Mladen Ivaniæ, "Mislim da je veèeras Narodna skupština napravila zaista veliki korak koji definitivno skida sada sve agrumente napada na Republiku Srpsku, obezbjedjuje multietiènost, ali istovremeno èuva srpsku veæinu u svim institucijama".
Sulejman Tihiæ, u trostrukoj ulozi: podpredsjednik entitetskog partlamenta, èlan ustavne komisije i predsjednik najjaèe u federaciji, Stranke demokratske akcije; "Republika Srpska biæe drugaèija s tim što æe i dalje ostati dominacija Srba ali više Republika Srpska nije ekskluizivni srpski entitet."
Tomislav Tomljanoviæ, poslanik Nove hrvatske incijative: "Naravno da svi ne možemo da budemo zadovoljni. Ipak je naèinjen jedan znaèajan napredak. Bolje bi bilo da smo postigli više suglasnosti prilikom dogovora, ali evo - šta je, tu je."
Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijal-demokrata, najjaèe srpske opozicione snage u srpskom parlamentu; "Sad više niko ne može dovesti u pitanje Republiku Srpsku osim nas samih. Ja se nadam da æemo imati dovoljno pameti da ovoj repuiblici uèinimo dobro a ne loše."
No, za konaènu ocjenu o validnosti realizacije odluke Ustavnog suda BeHa o obavezi uskladjivanja entitetskih ustava radi osiguranja pune konstitutivnosti svih BeHa naroda na èitavom njenom prostoru, treba saèekati misljenje visokog civilnog predstavnika u BeHa, jer je on jedini, dakle, iskljuèivi autoritet u tumaèenju sarajevskog sporazuma, od kojeg se usvojeni amandmani u parlamentu Republike Srpske ipak razlikuju.