Momir Nikoliæ, bivši pomoænik komandata za informisanje i bezbjednost Bratunaèke brigade Drinskog korpusa VRS biæe sutra u 15.00 èasova izveden pred sudiju Volfganga Šomburga da se izjasni o krivici za genocid. Tužilaštvo Haškog Tribunala ga tereti za uèešæe u zajednièkom zloèinaèkom poduhvatu koje je, prema optužnici, rezultiralo ubistvom preko sedam hiljada muslimanskih djeèaka i muškaraca starosti od 16 do 60 godina u Srebrenici i okolini, jula 1995. godine. Zloèin se desio nakon što su jedinice VRS pod komandom generala Ratka Mladiæa napale i osvojile tada zaštiæenu enklavu. Zloèin u Srebrenici smatra se najstrašnijim zloèinom nakon Drugog svjetskog rata.
Osim Nikoliæa u tom zajednièkom poduhvatu su, prema objavljenom dijelu optužnice, uèestvovali još generali Ratko Mladiæ, Milenko Živanoviæ i Radislav Krstiæ, zatim pukovnici Vidoje Blagojeviæ, Vinko Pandureviæ i potpukovnici Dragan Obrenoviæ i Dragan Jokiæ. Protiv generala Živanoviæa nije podignuta optužnica, jer je neposredno pred izvršenje zloèina komandu predao generalu Radislavu Krstiæu koji je u Hagu veæ osudjen na 46 godina zatvora za genocid. Od ostalih nabrojanih na slobodi su još general Vinko Pandureviæ i tadašnji glavnokomandujuæi VRS Ratko Mladiæ. Kako je od podizanja zapeèaæene optužnice do hapšenja Momira Nikoliæa prošlo samo sedam dana, nije iskljuèeno da se na zapeèaæenim optužnicama nalaze još neka od imena iz afere Srebrenica. U optužnici protiv Nikoliæa apostrofiran je 10. diverzantski korpus, kao i neke jedinice policije RS, što može da znaèi da su njihovi komandanti takodje na spisku za Hag.
Što se pak Ratka Mladiæa tièe, nakon promjene kursa jugoslovenske savezne vlade, koja je zakljuèila da je potrebna puna saradnja sa Tribunalom u Hagu, njegovo izruèenje mjeri se u Holandiji prije danima nego nedjeljama. Razlièiti holandski mediji kažu da su u fazi punog išèekivanja dolaska Ratka Mladiæa. Prema sluèaju Srebrenica su u Holandiji posebno osjetljivi zbog èinjenice da je holandski bataljon iz sastava UNPROFOR-a bio zadužen da štiti tada zaštiæenu enklavu, o èemu æe 10. aprila Nacionalni institut za ratnu dokumentaciju objaviti zvaniènu ocjenu. U samom Tribunalu su uzdržani kada se govori o odlukama iz Beograda i reaguju po principu da lijepe rijeèi moraju biti potkrepljene djelima.