Jutros nešto iza tri sata po ponoæi po lokalnom vremenu, u Sarajevu, prekinuti su èetvorodnevni razgovori koje su, pod patronatom visokog civilnog predstavnika u Bosni i Hercegovini vodili lideri osam najznaèajnijih politièkih partija iz oba BeHa entiteta. Razgovori su imali naglašnu nacionalno-patriotsku osnovu u èemu su prednjaèile stranke sa nacionalnim predznakom, a razgovaralo se o iznalaženju zajednièki prihvatljivih modaliteta za ustavne izmjene u oba entiteta. Tim izmjenama garantovala bi se puna konstitutivnost i jednakopravnost uèešæa u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti sva tri naroda i na èitavom BeHa prostoru. Pa, makar je Aleksandra Štiglmajer, portparol OHR, poruèila javnosti da su razgovori rezultirali postignutim dogovorom za nešto više od 80 odsto kritiènih pitanja o izmjenama oba entitetska ustava, gorak utisak neuspjeha ne može se izbjeæi, niti taj utisak žele da kamufliraju srpski uèesnici, navodjenjem eventualnih uspjeha u dosadašnjem toku razgovora. Susret osmorice lidera nastaviæe se u ponedjeljak, 25. marta, takodje u Sarajevu, opet pod budom pažnjom gospodina Petrièa. Ali veæ se sada zna da æe konaèan izgled buduæeg Ustava Republike Srpske, bez obzira da li æe dogovor biti postignut ili ne, daæe poslanici entitetske skupštine, jer je predsjednik parlamenta Dragan Kaliniæ veæ najavio za kraj iduæe nedjelje održavanje vanredne sjednice parlamenta. Evo šta kaže Kaliniæ, koji je ujedno i predsjednik Srpske demokratske stranke, brojèano najjaèe partije u parlamentu Republike Srpske:
"Tome æe prethoditi sjednica Komisije za ustavna pitanja na èijem æe stolu biti ovaj papir, za koji se nadam da æe konaèno biti usaglašen kod visokog predstavnika. Izražavam nadu, imam izvjesnu vrstu i zabrinutosti i na svima nama je velika odgovornost za Republiku Srpsku, za oèuvanje kljuènih stvari koje su vezane za Republiku Srpsku, istovremeno i za Bosnu i Hercegovinu, ali i odgovornost da od ove naše zemlje napravimo zaista jednu slobodnu i demokratsku zemlju."
A predsjednik Ustavne komisije entitetskog parlamenta, Miroslav Mikeš najavljuje:
"Mislim da smo veoma blizu postizanju jednog korektnog sporazuma. Ono što nedostaje to je još malo politièke volje. Posao visokog predstavnika je da pokuša da tu politièku volju, koja se gubi iz nekih kanala pozitivne energije, svede u odredjene pozitivne procese."
To o èemu govori Mikeš, u stvari je oèekivanje srpske strane da bošnjaèko-hrvatska strana u pregovorima odustane od maksimalistièkih zahjteva, posebno u pogledu instistiranja da popis stanovništva iz 1991. bude bazni uslov za formiranje lokalnih i entitetskih vlasti, te da se precizno utvrde vitalni nacionalni interesi i mehanizam za njihovu zaštitu. Milorad Dodik, predsjednik uticajnog Saveza nezavisnih socijal-demokrata, koji je upravo zbog netolerantnosti druge strane dva dana bojkotovao razgovore, rekao je da: "nema nametanja i radi se o suštini simetrija, a ne o tome da mora da postoji i formalna simetrija".
Simetrija koju potencira Dodik odnosi se na jedan od krucijalnih zahtjeva bošnjaèko-hrvatske strane da se, i u parlament Republike Srpske uvede Dom naroda, kao vrhunsko tijelo za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, dok srpska strana brani stanovište da je dovoljno u Skupštini imati odgovarajuæu komisiju, svakako sa striktno preciziranim pravima i obavezama. Takodje, skupština bi trebalo da bude takvog sastava koji bi garantovao nemoguænost nacionalnog majoriteta veæinskog naroda u Republici Srpskoj ali i nemoguænost nadglasavanja predstavnika ostala dva manjinska naroda nad srpskim predstavnicima.