Biometrika je nauka koja koristi kompjutersku tehnologiju za registrovanje jedinstvenih bioloških karakteristika ljudi. Otisci pristiju postaju popularni naèin identifikacije u svetu, nakon napada 11. septembra prošle godine. Na primer, kompanija za kreditne kartice Master Card International testira sistem biometrièkih otisaka prstiju u svom sedištu u Njujorku. Potpredsednik kompanije za Menadžment bezbednosti i rizika, Džoel Lisker, kaže da korišæenje otisaka prstiju za identifikaciju korisnika kreditnih kartica èini te kartice bezbednijim. ”Njihova privatnost je obezbedjena. Pored toga, to korisnicima pruža pouzdanje jer znaju da je veoma malo verovatno da æe njihova kartica, ukoliko bude izgubljena ili ukradena, biti na neki naèin iskorišæena protiv njih ili u smislu kradje identiteta ili pak za finansijsku prevaru.“ Džoel Lisker istièe da vlade mogu isto tako da koriste biometriku za vozaèke dozvole, vize i imigracione kartice.
Službenik u Centru za imigracione studije Džon Kili kaže da kradja amerièkih viza širom sveta uzrokuje ozbiljan bezbednosni problem na ulaznim punktovima u Sjedinjene Države: ”Jasno je da moramo da obezbedimo veæi integritet ovog sistema kako bismo regulisali ovaj ogromni priliv i odliv iz zemlje,“ kaže Kili.
Neke vlade imaju, a neke tek uvode sisteme liènih karata koje nose otiske prstiju. Vlada u Hong Kongu je najavila da je sklopila ugovor za izdavanje više od milion kartica za identifikaciju.
Zagovornici gradjanskih prava u Sjedinjenim Državama izražavaju zabrinutost da æe se biometrièka tehnologija suviše proširiti i dovesti u pitanje ustavna prava ljudi. Direktor tehnoloških studija u institutu Cato u Vašingtonu, Vejn Kruz, kaže da bi vlada mogla da upotrebi biometrièke informacije za praæenje kretanja svojih gradjana i da bi to moglo da umanji njihova prava zagarantovana èetvrtim i petim amandmanom amerièkog Ustava, koji štite gradjane od nezakonite pretrage i zaplene, kao i od samooptuživanja.
”U redu je ako imate dobrovoljni sporazum sa nekom od kompanija za kreditne kartice o korišæenju biometrièkih informacija kada idete u kupovinu. Ali, ako takvu razmenu informacija traži vlada - to je loš potez. Mi smo slobodno društvo i vrednujemo našu slobodu da odlazimo i dolazimo kao što vrednujemo i naše pravo na anonimnost. Kad nas vlada svrstava u bazu podataka, to se oseæanje gubi,“ kaže Vejn Kruz.
On istièe da što se više biometrièkih tehnika koristi, to æe duštvo postati sumnjièavije i dodaje da je teško reæi da li su prednosti važnije ili nisu od onoga što æe biti žrtvovano.