Linkovi

Nova knjiga o Miloševiæu - 2002-03-11


“Kada sam poèeo da pišem nije postojala dobra knjiga o Milošev iæu na engleskom jeziku. Takoðe sam smatrao da postoji -- ne naroèito prijatna prièa -- ali prièa koju svet treba da èuje. Nastojao sam pratim njegovu ukupnu karijeru, ne samo vreme njegov poèetak kada se dograbio vlasti i poèeo da eksploatiše srpski nacionalizam da bi uništio Jugoslaviju, nego i vreme u kojem se ponašao kao pravi kameleon. I tu njegovu sposobnost da se menja zavisno od okolnosti, kao i njegove pokušaj da -- nakon što je Jugoslaviju uništio u ratovima -- sebe prikaže kao tvorca mira. I kako mu je to donekle pošlo za rukom u trenucima kada je saraðivao sa meðunarodnom zajednicom. I na kraju kako mu je sve to propalo, jer je za njega to sve bila samo parada i kako je stradao zbog Kosova, od kojeg nije želeo da odustane.”

Kada ste poèeli da pišete knjigu da li ste verovali da æe Miloševiæ završiti u Hagu?

”Kada sam poèeo da pišem knjigu bilo je jasno da æe biti optužen i dospeti u Hag, jer sam poèeo da radim na njoj tek nakon odlaska iz diplomatske službe krajem 90-tih. Tada je trebalo veæ uveliko da bude optužen.“

Miloševiæ sada u Hagu kaže da zapadni lideri mogu da svedoèe u njegovu odbranu. Da li mu treba verovati?

”Slièno svemu drugom što Miloševiæ tvrdi, radi se o poluistini koja prikriva veliku laž. Jeste, Miloševiæ je saraðivao sa meðunarodnom zajednicom, na primer, sa Sjedinjenim Državama tokom dejtonskog mirovnog procesa. No Miloševiæ se 1995. nalazio u vrlo teškoj situaciji tako da je dejtonski mirovni proces za bio slamka koja mu je pomogla da opstane. Meðunarodna zajednica se takoðe povremeno oslanjala na Miloševiæa i od njega zahtevala da ispuni izvesne zahteve. To s druge strane nikako nije poništilo njegovu odgovornost za stvari koje su prethodile Dejtonu, niti za dogaðaje posle Dejtona. Miloševiæ se poslužio naoružanim Srbima na Kosovu i Bosni i Hercegovini u nastojanju da te države uništi putem oèigledno unapred planirane genocidne kampanje.”

Preðimo na Kosovu gde ste proveli vreme kao direktor Meðunarodne krizne grupe. Kako ocenjujete sadašnju situaciju.

”Situacija je šarolika. Na Kosovu su stvari uvek takve. Formirana je nova vlada, èije odlaganje je -- iz inostrane perspektive -- bilo katastrofalno za imidž Kosova. Ali sada imamo vladu, za koju smatram da može da dobro da funckioniše. Imamo obe albanske stranke u njoj, zatim kosovski Srbi uèestvuju u radu skupštine i imaju priliku da uèestvuju u vladi ako to budu hteli. Mislim da je sada moguæe da narodi Kosova konaèno preuzmu stvari u svoje ruke. Naravno, od meðunarodne zajednice zavisi da li æe im to biti i omoguæeno. Lièno sam vše nego uveren da æe novi šef UNMIK-a, Mihael Štajner upravo raditi na tome.“

Šta mislite o odnosima izmeðu Albanaca i Srba?

”Mislim da su odnosi katastrofalni. Dve zajednice žive bukvalno razdvojeno. Srpski predstavnici u Skupštini -- koja zaseda u jednoj zgradi u centru Prištine -- kažu mi da se boje da izaðu izvan te zgrade. To je sramota i ozbiljan problem. S druge strane, Albanci se ne mogu bezbedno kretati u Severnoj Mitrovici. Problem je što niko ne pokušava da reši mržnju i meðusobnu netrpeljivost koja se pamti i traje od davnina -- ne samo od rata 1999. Mislim da treba najviše raditi baš na tome. Mislim da ukoliko Srbi žele da ostanu na Kosovu treba da dobiju neku vrstu lokalne autonomije, ali veoma je važno da ona bude u okviru Kosova i da lokalne srpske vlasti budu odgovorne Prištini a ne Beogradu.“

Dugo pratite Balkan, kako ocenjujete sadašnju situaciju i buduænost regiona?

”Lièno smatram da stvari na Balkanu teku dosta dobro. Meðutim, postoji odreðen broj nerešenih problema. Kosovo je jedno, takoðe Makedonija i donekle Bosna i Hercegovina. Pa èak i Srbija. Revolucija od 5. oktobra nije dovršena. Još uvek je preveliko prisustvo ostatka starog režima u Beogradu i Srbiji. Dakle, na Balkanu nigde nije dovršen posao. Taj proces teèe isuviše sporo, pogotovo u svetlu èinjenice da se postojano smanjuje meðunarodno prisustvo. To je problem kako za meðunarodnu zajednicu tako i za narode balkanskog regiona. Potrebno je uložiti dalje napore u daljem unutar-regionalnom povezivanju i to na svim poljima. Time bi se situacija znatno stabilizovala. Stanje je za sada uredu, ali bez prisustva meðunarodnih trupa ne bi bilo stabilno. Smatram da treba iæi dalje ka ostvarenju dugoroène stabilnosti bez prisustva stranih trupa.“

XS
SM
MD
LG