Linkovi

Konvencija Evropske unije - 2002-02-28


Zadatak pred 105 èlanova konvencije, koju predvodi bivši francuski predsednik Valeri Žiskar D-Esten, treba da izradi naèine da Evropska Unija bude otvorenija, demokratskija i efikasnija organizacija. Konvencija, na primer, treba da utvrdi koje vrste ovlašæenja i dužnosti treba da budu delegirane evropskim institucijama, a koje treba da ostanu u nadležnosti pojedinaènih èlanica Evropske Unije. Meðu pitanjima na koja æe pokušati da daju odgovore je i to da li Evropski parlament treba da dobije više vlasti. Na koji naèin bi Evropska Unija mogla da usvaja zajednièku politiku, što bi joj omoguæilo veæu ulogu na svetskoj pozornici? Najteže pitanje je da li Evropska Unija treba da dobije i sopstveni ustav? Neki od delegata na konvenciji su birani iz redova nacionalnih i evropskog parlamenta. Drugi predstavljaju nacionalne vlade, ukljuèujuæi zemlje-kandidate za pridruživanje, kao i Evropsku komisiju, odnosno izvršno telo Evropske Unije. Analitièarkka, Heder Greb iz Centra za evropsku reforumu u Londonu kaže da postoji opasnost da zavlada haos tokom debate na Konvenciji i to ne samo zbog brojnosti njenih èlanova:

“Dnevni red im je ogroman, u pogledu veæ postavljenih tema i novih ideja koje æe biti iznete u toku debate. I ako budu izvršili racionalnu raspodelu posla na radne grupe i uspešno se usredsrede na glavna pitanja, mogli bi da donesu i rezultate. Meðutim, postoji opanost da se konvencija pretvori u opštu prièaonicu”.

Konvencijom dominiraju federalisti koji žele veæu integraciju Evrope i jaèu ulogu institucija Evropske Unije na raèun vlada država èlanica. No, upravo su pojedinaène vlade te koje æe dati konaènu reè na predloge Konvencije. Grebova takoðe smatra da Konvencija treba da ponudi jasne predloge kako bi oni bili ozbiljno primljeni.

“Ukoliko budu predložili nedoreèene, nejasne dokumente sa mnogo opcija i protivreènih opcija, zemlje-èlanice æe ih jednostavno ignorisati. Potrebno je da ponude sažete, jasne dokumente sa samo nekoliko taèaka oko kojih se svi mogu složiti tako da ih vlade ne mogu ignorisati.” Šta god Konvencija bude ponudila, samim njenim sazivanjem pokrenuta je debata o buduænosti Evropske Unije. Javnost æe moæi preko televizije da prati ukupno njen rad, dok su sve ranije institucionalne reforme Evropske Unije bile razmatrane na zatvorenim sastancima vlada zemalja èlanica.

XS
SM
MD
LG