Akcije ENRONA su svojevremeno vredele 80 dolara, dok danas vrede manje od jednog dolara. Službenici ENRONA, koji su bili podsticani da kupuju akcije svoje kompanije su u mnogim sluèajevima izgubili sve. Nekl od najviših izvršnih direktora Enrona, prodali su svoje akcije i zaradili milione pre no što je njihova vrednost poèela da rapidno opada prošlog oktobra. Raèunovodstvena kompanija Arthur Andersen, kojoj je bila poverena knjigovodstvena kontrola nad poslovanjem Enrona osumnjièena je da je pomagala menadžerima da falsifikuju finansijske knjige i da gubitke prikažu kao profit. Neki službenici kompanije Andersen su sistematski uništavali dokumenta, koja su mogla da ih eventualno inkriminišu. Kongreš održava pretres o debaklu ENRON-a, u pokušaju da otkrije šta se desilo sa kompanijom koja je do nedavno bila hvaljena kao jedna najinovativnijih i najuspešnijih amerièkih korporacija.
Rik Maloun je finansijski analitièar u kompaniji Feris Bejker Vilis u predgradju Vašingtona. Gospodin Malun za najveæi deo ovog skandala krivi popularnu praksu davanja najvišim izvršnim direktorima kompanije opciju da budu vlasnici njenih akcija:
”Ono što smo videli na ovim pretresima je praksa da se izvršnim direktorima pravo da zarade novac na raèun deonièara putem sticanja deonica svoje kompanije. Oni æe uèiniti sve što mogu u cilju kratkoroène zarade, kako bi podigli vrednost akcija i zatim prodali svoje vrednosne papire. Tom prilikom ih ne interesuje dugoroèni interes deonièara. To je ENRON. U pitanju su vlasništvo nad vrednosnim papirima i moguænost viših menadžera da zarade stotine miliona dolara.“
Moguænost kupovine akcija se uobièajeno pruža najvišim rukovodiocima poslovnih korporacija kao inicijativa da dovedu kompaniju do prosperiteta i tako podignu vrednost njenih akcija. Medjutim, u sluèaju ENRON-a, komplikovane prevare putem partnerstava u specijalne svrhe postale su instrument lažnog prikazivanja finansijskog stanja kompanije kao prosperitetne. Rik Maloun kaže da su te prevare gotovo onemoguæile dešifrovanje godišnjeg izveštaja ENRON-a, upuæenog deonièarima:
”Proèitao sam stotine godišnjih izveštaja tokom godina i njihov je medju najgorima. Ne mislim time da sam bio u stanju da vidim da su oni vršili prevare - nisam se trudio da protumaèim sve fusnote. Video sam da je to suviše komplikovano za mene. Nisam bio dovoljno pametan da bih mogao to da razumem. Niti mislim da to može bilo koji analitièar.“
Maloun je uveren da æe sluèaj ENRON dovesti do neophodne reforme u poslovanju amerièkih korporacija. Don Rou, izdavaè publikacije ”Wall Street Digest“ u Sarasoti na Floridi se slaže:
”Biæe promena na planu raèunovodstva. Biæe neophodnih izmena kako bi se spreèilo da se ovo desi ponovo. Tužna je èinjenica da su službenici te kompanije izgubili svoje penzije. Suviše je mnogo visoko rangiranih direktora te kompanije koji su prodavali svoje hartije od vrednosti i koji su znali za taj problem, ali nisu uèinili ništa da zaštite svoj penzioni plan. To je zaista ozbiljno.“
Raèunovodstvena kompanija Andersen je zatražila od Pola Volkera, cenjenog bivšeg predsednika Upravnog odbora Federalnih rezervi, da pomogne u reformi te prakse. On istièe da je skandal vezan za ENRON doveo u krizu amerièke raèunovodstvene firme.
Sadašnji predsednik Federalnih rezervi Alen Grinspen se nada da æe preduzeti koraci povratiti poverenje investitora. Amerièko tržište hartija od vrednosti zavisi od taènih informacija koje su prezentirane pošteno. Uzevši u obzir ENRON, amerièki biznisi su na probi i poslovna javnostri èeka na dokaze da æe takva korupcija biti otkrivena, a poèinioci kažnjeni.