Ženke nekih vrsta insekata i reptila mogu da se razmnožavaju bez uèešæa mužjaka, ali mužjaci to ne mogu. Zbog toga su se nauènici iz firme Advanced Cell Technologies, iz Masaèusetsa, našli u vestima prošlog novembra, kada su stvorili ljudski embrion iz neoplodjene jajne æelije. Njihov cilj, koji još nisu dosegli, jeste da od takvog embriona dobiju baziène æelije u terapeutske svrhe. Baziæne æelije su nekarakteristièke æelijske matrice koje mogu da se pretvaraju u razne specifiène æelije u procesu razvoja embriona.
Smatra se da bi te æelije mogle da unesu revoluciju u medicinu i posluže za obnavljanje bolesnih ili ošteæenih organa. Ali, pošto se za njihovo dobijanje moraju uništavati zdravi ljudski embrioni, u Sjedinjenim Državama se podigla velika buka protiv takve prakse. Mnogi se protive èak i upotrebi kloniranih embriona. Predsednik Buš je ogranièio vladinu finansijsku pomoæ toj vrsti eksperimenata, a Kongres radi na donošenju zakona protiv bilo kakve vrste kloniranja ljudi. Po mišljenju nauènika iz Masaèusetsa, upotreba neoplodjenih ljudskih embriona za dobijanje baziènih æelija zaobilazi tu prepreku, jer takvi embrioni ne bi mogli da se razviju u fetus, èak ako bi bili vraæeni u utrobu žene. Na tom putu sada je napravljen prvi korak, sa neoplodjenim jajnim æelijama majmuna. U zajednièkom projektu sa kolegama sa Univerziteta Vejk forest, nauènici iz Masaèusetsa su uz pomoæ hemijskih jedinjenja i elektriciteta uspeli da odgaje embrion iz koga su izdvojili baziène æelije. Nauènik sa univerziteta Vejk forest, Ketlin Grant, objašnjava:
”U sredini se nalazi masa baziènih æelija, koje imaju potencijal da proizvedu bilo koje tkivo u telu. Izdvojili smo tu unutrašnju masu æelija i odgajili razne vrste tkiva, kao što su æelije srca, kože, mozga, pa èak i kose.“
Proces je mukotrpan i neizvestan. Nauènisi cu poèeli eksperiment sa 77 majmunskih jajnih æelija, ali samo èetiri su dostigle embrionalni stadijum, kada su iz njih mogle da se izdvoje baziène æelije. Ekspert za bazuène æelije sa univerziteta Jel, Dajen Krause, nije ubedjena na osnovu fotografija objavljenih u èasopisu ”Sajens,“ da su se te æelije razvile u tkiva o kojima je reè:
”Ne verujem da su uspešno dokazali to što tvrde, ali objavili su vrlo obeæavajuæe rezultate. Pokazali su jednu vrstu æelija i te æelije zaista izgledaju kao neuroni.“
Ali, èak ako su se æelije razvile onako kako tvrde istraživaèi, ostaje pitanje da li se isto može uraditi sa ljudskim jajni æelijama. Ako može, Ketlin Grant sa univerziteta Vejk forest, izražava nadu da æe javnost to prihvatiti. Medjutim, ima i onih koji se protive. Edvard Furton, iz Nacionalnog katolièkog bioetièkog centra, u Bostonu, kaže da su ljudski embrioni iz neoplodjene jajne æelije još uvek ljudski i da bi ih trebalo poštedeti eksperimenata:
”To su embrioni k’o svaki drugi. Ne znam koliko dugo mogu da žive, ali sam siguran da bi nauènici - ako bi radili na tome - jednoga dana mogli da odgaje živo biæe od njih.“
Drugi bioetièar, Glem MekGi, sa Univerziteta države Pensilvanije, rekao je za èasopis ”Sajens“ da ljudi koji se protive eksperimentima sa baziènim æelijama ne bi prihvatili ni ideju proizvodnje živih biæa èiji oblik života ne bi bio definisan.