Èikago voli da se hvališe drugim stvarima, ali niko u gradskoj skupštini nije ponosan na to što je njihov grad izbio u vrh po broju ubistava. Njujork ima preko dva puta više stanovnika od Èikaga, ali u Èikagu je prošle godine bilo 24 ubistva više nego u Njujorku. Šef policije Teri Hilard kaže da æe se to ove godine promeniti. On obeæava oštre mere protiv uliènih bandi i dilera droge, dok je najvišim funkcionerima naredio da više vremena provode na ulicama:
”Oèekujte oštre mere. Oèekujte veæu vidljivost policije. Uvodimo patrole u velikom broju gradskih èetvrti, sa otvorenim nalozima za hapšenje, koje æe se strogo usmeriti na prestupnike velikog intenziteta, sklone nasilju u vezi sa bandama i drogom. Našu borbu sa kriminalom preneæemo direktno u pogodjena podruèja.“
Prošlogodišnji broj ubistava u Èikagu bio je daleko manji od onog pre deset godina, kada ih je bilo skoro hiljadu. Tokom devedesetih taj broj je stalno opadao, ali nikada tako brzo kao u drugim gradovima. Džim Kirkpatrik predvodi èikašku Komisiju za zloèine, nezavisnu organizaciju koja vodi i analizira statistiku zloèina. On kaže da je nova gradska politika uvodjenja žestokih mera prema bandama, dobra:
”Zakljuèili smo da je jedna treæina ubistava izvršena u okviru aktivnosti uliènih bandi, i u tim ubistvima najèešæe stradaju èlanovi bandi ili nevini ljudi.“
Prema novom planu, èikaška policija æe uz pomoæ statistike identifikovati problematièna podruèja, a onda na njih usmeriti pažnju i pojaèati policijsko prisustvo. Policajci æe se baviti ne samo ozbiljnim prestupima veæ i sitnijim, kao što su saobraæajni prekršaji. Džim Kirkpatrik kaže da Èikago barem delimièno usvaja gledište njujorške policije da suzbijanje manjih prestupa može da spreèi one veæe.
”Teorija uspešnog smanjenja nivoa zloèina u Njujorku kaže da su prestupnici pozivani na odgovornost na nivou lokalnih stanica, a njihovi komandanti smatrani odgovornim za ono što se dogadja u njihovom podruèju. Najzad smo došli do naèina razmišljanja koji je jedini ispravan.“
Èikaška policija æe postaviti pokretne komandne punktove u podruèjima sa visokom stopom zloèina, koji æe osmatrati potencijalna žarišta nevolja i voditi potrage za prekršiteljima uslovnih kazni i licima za kojima je raspisana poternica. Zamenik šefa policije Entoni Kijesa kaže da æe komandiri stanica biti ovlašæeni da odluèuju kako se sprovode akcije:
”Oèigledno je da æe ih podešavati prema uslovima u odredjenim podruèjima. Tehnika koja se primenjuje u jednom podruèju možda ne odgovara nekom drugom, jer se prestupnici u njemu ponašaju drugaèije.“
Veæ oko 10 godina Èikago sprovodi program istaknute prrisutnosti policije u okviru koga policijske stanice priredjuju razgovore sa gradjanima o moguænostima saradnje u suzbijanju kriminala. Džim Kirkpatrik iz èikaške Komisije za zloèine kaže da je tokom devedesetih to doprinelo smanjenju broja prestupa i da bi sa tim trebalo nastaviti:
”Saradnja policije i gradjana je važan i znaèajan deo rada policijskih organa. Na taj naèin se izgradjuje medjusoban odnos u dugoroènom smislu, ali to ne može da zameni solidan rad policije.“
Èikaška policija kaže da namerava da nastavi sa tom saradnjom. Funkcioneri istièu da sastanci sa lokalnim stanovnicima mogu ponekad na ukažu na prestupe koje policija nije ni primetila.